1. priča

Relativno zaostala ekonomija zemlje pastira (zvat ćemo je Pastorija) financirala je svoj uvoz izvozom sirove vune u zemlju tkalaca (zvat ćemo je Tkalija). Tkalci su znali kako sirovu vunu pretvoriti u tkaninu, koju su onda prodavali Pastoriji uz znatno veće profite.

Pastorija je odlučila tome stati na kraj. Bogato je platila stručnjake iz Tkalije da u Pastoriju prenesu tehnologiju izrade vunenih tkanina (što im je Tkalija, naravno, zabranjivala). Izvozne carine na sirovu vunu drastično je povećala, povremeno je izvoz čak i zabranjivala, sve da bi potakla domaću proizvodnja tkanina. (Tkalija je insistirala na slobodnoj trgovini, ali uzalud.)

Nije Pastoriji išlo lako. Zabranu izvoza sirove vune morali su često povlačiti, jer slabašni domaći kapaciteti nisu mogli procesuirati svu vunu. Prošlo je 100 godina dok oni nisu postali toliko jaki da je izvoz sirove vune potpuno ukinut.

Pastorija postaje izvoznik vunenih tkanina, a Tkalija (čija je proizvodnja uništena) uvoznik.

Koje su to zemlje i u koje vrijeme?

Pastorija je Britanija, Tkalija je Nizozemska. Prve nizozemske eksperte počeo je dovoditi Edvard III u drugom polovici 15. stoljeća. Njegov nasljednik Henrik VII uveo je drastične carine i zabranu izvoza 1489. Henrik VIII nastavio je tu politiku, uz opetovane zabrane 1512.-1513. i 1536. Elizabeta I konačno je i trajno zabranila izvoz sirove vune 1578. godine, od kada Britanija svu svoju vunu sama pretvara u tkaninu. To je i kraj nizozemske proizvodnje vunenih tkanina.

 2. priča

Uvodeći zakone koji će bitno usmjeriti ekonomiju Merkantije, premijer je izjavio: „Očito je da ništa toliko ne doprinosi javnom blagostanju kao uvoz sirovina i izvoz industrijskih proizvoda.“ Zakoni su trebali zaštititi merkantijine proizvođače od inozemne konkurencije. Uvedene su visoke carine na uvoz industrijskih proizvoda i niske ili nikakve na uvoz sirovina. Uvedene su izvozne subvencije, ali i kontrola kvalitete izvoznih proizvoda (da se ne bi rušio ugled merkantijinih proizvoda na stranim tržištima). Uveden je čak i „carinski povrat na uvezene sastojke“ (tj. povrat carine koju je uvoznik platio za ono što je ugradio u izvozni proizvod).

Ove protektivne mjere ostale su na snazi sve dok Merkantija nije dostigla svoje inozemne konkurente. Njene carine na industrijske proizvode bile su 45-55%, u usporedbi sa 6-12% koje su imali glavni konkurenti, te 20% koliko je imao samo jedan od njih poznat po svojem protekcionizmu.

Osim toga, u zemljama u kojima je to politički ili vojno mogla, Merkantija je direktno zabranjivala razvoj industrija koje bi joj konkurirale i izvoz proizvoda koji bi konkurirali njezinima.

Merkantija je postala industrijska velesila.

O kojoj je zemlji i kojem vremenu riječ?

Godina je 1721., zemlja je Britanija, a premjer je Walpole (bivši ministar financija, „jedini sposoban da počisti nered koji je za sobom ostavio South Sea Bubble“, jedan od prvih financijskih balona).

(Mjere su iste kao one koje su koristili azijski ekonomski čarobnjaci Japan, Koreja, Tajvan,… poslije 2. svjetskog rata.)

Carine od 6-12% imale su europske kontinentalne zemlje, a 20% je imala „protekcionistička“ Francuska. Britanija je svojih 40+% , kao i druge protektivne mjere, koristila sljedećih 100 godina, a prošlo je još 40 godina do njenog slavnog ukidanja carina 1860.

Walpole je Amerikancima zabranio gradnju čeličana (Amerika je još uvijek Britanska kolonija), još ranije je Indijcima zabranjen izvoz pamučnih tkanina (koje su tada bile kvalitetnije od britanskih), a svim je kolonijama zabranjen izvoz vunenih tkanina (što je uništilo irsku i zagušilo američku proizvodnju). Uvoz sirovina iz kolonija nije bio samo oslobođen carina, nego su proizvođači sirovina čak bili subvencionirani. Walpole je htio osigurati da kolonije ostanu na proizvodnji primarnih sirovina, te da se nikada ne pojave kao konkurencija britanskim proizvođačima.

To je povijesni kontekst u kojem Smith i kasnije Ricardo napadaju (Walpoleov) merkantilizam.

Britanija postaje pobornik slobodne trgovine tek od 1860. kada je već neosporni tehnološki lider.

 

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s