Poslije 2.svjetskog rata Amerika je izgradila sustav s fiksnom tečajem, u kojem su i bivši neprijatelji i bivši saveznici postali trgovinski partneri.

Amerika, kao u tom trenutku jedina industrijska i financijska sila, postala je zemlja suficita (njen unutarnji “dug” koji je stalno rastao bio je i ostao potpuno nebitan, no to je druga tema). Njezini viškovi tekli su prema novim saveznicima kao pomoć i investicije, stvarajući infrastrukturu koja će omogućiti partnerima da se oporave i kupuju njene proizvode. Svi su bili na dobitku.

Do ranih 70-tih partneri su razvili jaka gospodarstva ćiji je izvoz rastao, pa je Amerika sve više postajala zemlja deficita. Na kraju više nije imala zlatnih rezervi koje bi pokrile njenu negativnu bilancu, pa je 1971. odbacila sustav zlatne podloge (koji je i tako monetarni nonsense, no i to je druga tema), a s njime i fiksni tečaj.

U američkim financijskim krugovima sazrela je misao da je nebitno je li amerika zemlja velikog suficita ili velikog deficita, bitno je da ona kontrolira osnovnu valutu što americi omogučava da reciklira globalni suficit (otprilike kao što je kockarnici nebitno tko gubi a tko dobija, dok god ona kao voditelj kockarnice dobija dio od svake oklade).

Tako je nastao novi sustav u kojem financijski sektor tzv. financijalizacijama ( derivati i ostali, često riskantni, financijski instrumenti) reciklira globalni suficit prisvajajući nezanemariv dio svjetskog bdp-a.

Ovakvo bogatstvo nužno je dovelo do toga da financijski sektor prestaje biti puki servis realne ekonomije i sve više postaje svrha samome sebi ( ne radi se o nikakvoj uroti nego o prilici koja se prvo ne propušta, a zatim se prirodno brani od svih reformi).

Sustav u takvoj reciklaži stvara ogromne količine privatnog novca, kojim zasipa cijeli svijet, stvara super balone, te povremeno puca, najspektakularnije 2008.

Poslije tog spektakularnog američkog financijskog kraha, bilo je samo pitanje vremena kada će i euro upasti u krizu, budući da njegove najjače ekonomije gube tržišta (kao i zbog problema inherentnih euru; no i to je druga tema).

Danas živimo u vremenu „nove 1971“ (svjetske, ne hrvatske) koja pokušava naći novi sustav.

Dok ga ne nađe, a borbe interesa mora da su ogromne, živjet ćemo u recesiji i najteže će kao uvijek biti najslabijima unutar starog sustava, a nalakše vjerojatno onima koji su bar dijelom izvan njega (Kina? Indija?, naravno sve je relativno u odnosu na početne pozicije).

2 responses »

  1. barcaftw kaže:

    Ako je zlatni standard tako loš kako objašnjavate činjenicu da je SAD od zemlje imigranata i opće pustoši (19 st.) postala najbogatija zemlja na svijetu 1920-te godine a cijelo to vrime je bila na zlatnom standardu?

    “Sustav u takvoj reciklaži stvara ogromne količine privatnog novca, kojim zasipa cijeli svijet, stvara super balone, te povremeno puca, najspektakularnije 2008.”

    Vi tu pište o posljedicama a ne o uzroku nastanka (svih) balona, uzrok što bi trebali znati i jasno napisati je fiat money i frakcijsko bankarstvo. Naravno pošto ste vi pobornik fiat money i kontra ste zlatu morate smislit neku kvazi definiciju rasta količine novca iako je to karakterisitka fiat novca i frakcijskog bankarsta već 400 godina.

    • zsikic kaže:

      fiat money ima probleme o kojima govorite i zato ga mora pratiti fiskalna (i monetarna) politika

      zlatni standard ima banalni problem da ukupnu količinu novca u ekonomiji ne determinira volumen te ekonomije nego volumen dostupnog zlata,
      (dakle, rekao bi bernanke, količinu novca u ekonomiji determinirate time koliko ste zlata iskopali iz jedne rupe i pospremili u drugu:
      “have to go to South Africa and dig up tons of gold and move it to New York and put it in the basement of the Federal Reserve bank of New York”)

      zamislite, što je realnost, da je vrijednost dostupnog zlata tisuće puta manja od vrijednosti ekonomije i da količinu novca ograničite tom podlogom,
      ne biste bili u recesiji nego u totalnoj depresiji i zbog toga zlatna podloga nema smisla (čak i dok su volumeni bili slični mogli ste se pitati čemu tolika iskapanja)

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s