Ukupni državni dugovi zemalja eurozone čine 87% ukupnog BDP-a tih zemalja. Taj je omjer za SAD veći od 100%.

SAD uspješno servisiraju svoj dug, jer investitori njihove 10-godišnje obveznice prihvaćaju uz kamatu od 1.5%. Drugim riječima, investitori su sigurni da FED neće dopustiti da SAD bankrotira (naravno, to je tautologija i stoga sigurna oklada, usp. ovdje).

Eurozona bi imala isti, ili čak bolji kredibilitet (usp. 87% prema više od 100%), kada bi investitori bili sigurni da ECB neće dopustiti bankrot eurozone. Nažalost, ponašanje eurozone (uključujući ECB) ne daje tu sigurnost. Naime, kredibilitet nema eurozona kao cjelina nego svaka članica pojedinačno. (Krajnji uzrok je u tome što eurozona nije monetarno suverena, usp. ovdje i ovdje.) Španjolska na 10-godišnje obveznice mora platiti kamatu veću od 6%, Italija nešto manju od 6%, a grčke dionice ne kupuje nitko osim europskih spasilačkih fondova i pokojeg kockarskog „hedge“ fonda.

Je li to moguće (hitno i vatrogasno) promijeniti, bez čekanja da se stvore Sjedinjene Europske Države s vlastitom riznicom i centralnom bankom (što, čini se, želi čekati Njemačka)?

Moguće je, i to tako da ECB izda obveznice u svoje ime. Za njih treba garantirati samo ECB. Isplatiti ih trebaju države-članice koje bi u ECB-u imale dužničke račune, na dugove koji su dozvoljeni originalnim Mastricht ugovorom (za sve preko toga države i dalje mogu izdavati svoje obveznice uz bolje ili lošije kamate, kako koja). Osim toga, dug ECB-u treba biti najstariji i mogao bi se servisirati kvartalnim uplatama sljedećih 20 godina.

Takav seniorski dug, uz nisku kamatu koju osigurava izdavač, gotovo bi sigurno bio vraćen (kao što je bio svaki IMF-ov seniorski dug u dosadašnjoj povijesti), a za nevjerne Tome može se (ali ne mora) kao osiguravatelj uključiti i EFSF.

ECB-obveznice imale bi izrazito pozitivan efekt na monetarna tržišta. Suvereni fondovi i privatni investitori respektiraju ECB, a i detaljnija analiza (ako su detalji kako je opisano) uvjerila bi ih u atraktivnost ECB-obveznica. Kapital, koji se u zadnje dvije godine povlačio iz eurozone sada bi se vratio, što bi odigralo još jednu za Europu važnu ulogu: euru bi se vratio status  rezervne valute (koji u ovoj krizi gubi na račun dolara).

Što se tiče legalnih prepreka, naglasimo da ECB-obveznice  nemaju problema, jer za njih garantira isključivo ECB (a ne države članice). Za euroobveznice o kojima se sada raspravlja postoje legalne prepreke, jer za njih garantiraju države članice (što se protivi ugovorima, zakonima, ustavima…) i jer ih treba izdati neka nova federalna institucija (kvazi-europska riznica) koje nema.

6 responses »

  1. IsakN kaže:

    Što mislite uopće o ideji Sjedinjenih Europsih Država?

    • zsikic kaže:

      sve najbolje, ali “u kotlu europskih nacionalizama (i još uvijek nepostojećeg europskog identiteta)” to je politički vrlo teško realizirati, iako neki misle da je u krizna vremena sve moguće, ja nisam siguran

  2. dosadan kaže:

    Par opaski zašto dugovi SAD-a i eurozone nisu ni približno usporedivi:
    – SAD je globalna sila već stotinjak godina a jedina supersila od raspada SSSR-a čiji vojnii budžet iznosi pola svjetskih vojnih izdataka, također je isto tako benevolentni hegemon koji garantira svjetsku trgovinu i međunarodni poredak i sigurnost.
    – SAD ima snažnu, demokratski izabranu federalnu vladu a EU nema ništa od toga.
    Europske institucije su prilično netransparentne a vodeći europskih dužnosnici dolaze iz manjih zemalja ( moja pretpostavka je da im karijera u europskim institucijama izgleda kao stepenica više, eg. Barroso je bio praktički anoniman kao premijer Portugala a pozicija predsjednika Europske Komisije mu je tek donijela utjecaj i vidljivost, za Merkel ili Sarkozya takav put bi bio jasni step down) a paradoks je da je potpora federalizaciji veća u velikim zemljama a manje zemlje izražavaju skepsu (naravno bez UK).
    Europske deficitarnosti na ovom planu očito ih sprječavaju u formuliranju i izvršenju policy-a u kriznom razdoblju što pokazuju mnogobrojne, često proturječne izjave koje dolaze od raznih ministara zemalja članica i dužnosnika briselske birokracije.
    – SAD ima duboka i visokolikvidna financijska tržišta što i sami navodite svom postu kad kažete da je fin. sektor preefikasan. EU financijska tržišta su također velika što odražava veličinu njenog gospodarstva ali nisu toliko utjecajna i nemaju globalni doseg poput američkih. Nadalje, stav europolitičara definitivno će dovesti do preseljenja iz Frankfurta i Pariza na City i Wall Street.
    -porezna presija, da je u proteklom desetljeću SAD imao porezne stope poput europskih ne bi bilo deficita federalne vlade već bi ostvarivale suficit i postupno smanjivale javni dug.
    – dolar koji i dalje ostaje jedina istinska svjetska valuta. Euro mu nikako ne može konkurirati pošto nije sigurno da će uopće opstati.
    -demografija, demografija, demografija. Jedini način da neka država smanji razinu javnog duga, naravno osim defaulta, je inflacija ili gospodarski rast ili kombinacija oboje. Uz ovakvu demografsku sliku Europa nema temelja za gospodarski rast(a još gore stoje azijska gospodarstva poput Kine, Japana i Južne Koreje) a njemački utjecaj na ECB sprječava politiku viših stopa inflacije. Kada tome i pribrojimo i obveze mirovinskih sustava koje ne ulaze u središnji dug države slika je još gora, pogotovo za europske zemlje koje su u prosjeku starije, imaju nižu stopu participacije radne snage i više stope nezaposlenosti outlook prelazi iz lošeg u katastofalni.

    Srdačan pozdrav!

    p.s. dugujem vam jedan poduži odogovor za Webera.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s