Omjer DUG/BDP postao je opće poznati i zastrašujući pojam. U enciklopedijama se opisuje, i u medijima tretira, kao (glavni) indikator sposobnosti zemlje da vraća svoje dugove.

Ako je omjer iznad 100% zemlja treba biti u panici. Zašto baš 100% i čemu panika? To se nigdje ne objašnjava! Treba li Japan s preko 200% paničariti? Ili da možda pomaknemo granicu panike? I tako ne znamo zašto je povučena na 100% (valjda jer je okrugli broj).

EU je svoju granicu nekada postavljala na 60%. Kao uvjet za ulazak u EU. Zašto ne 63,57%? Ako je to rezultat nekog ekonomskog izračuna, teško da će rezultat biti tako okrugao.

Sada kada taj omjer imaju samo najsiromašnije članice s istoka i nijedna bogata sa zapada,  EU će vjerujem povući neku drugu granicu.

Što biste rekli ako vam kažem da omjer neto troškova koje je Real imao za sve igrače koje je kupovao i prodavao u svojoj povijesti, u odnosu prema ovogodišnjem Realovom prihodu, iznosi 130% (naravno, nemam pojma koliki je).

Vjerojatno biste rekli: „KAKVE TO VEZE IMA S BILO ČIME?“

I bili biste u pravu: „NIKAKVE!“

A smislenost tog omjera jednaka je smislenosti omjera DUG/BDP.

Dug zemlje je neto iznos prodanih državnih obveznica u povijesti zemlje. BDP je ukupna novčana vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga u ovoj godini. Koja je njihova veza? Zašto je nitko ne objašnjava?  Zato jer veze nema!

Monetarno suverene zemlje zadužuju se tako da  „fiatom“ stvaraju državne obveznice (koje se temelje samo na „punoj vjeri i kreditu“). Zatim ih prodaju za novac koji su također one stvorile i to na isti “fiat” način (naravno, ako su obveznice u domaćoj valuti).

Očito je da su mogle preskočiti stvaranje i prodaju obveznica , i do istog novca doći njegovim direktnim stvaranjem. ( „Fiatom“  uz  „punu vjeru i kredit“. ) To bi s vremenom dovelo do nestanka duga i do omjera DUG/BDP=0.

Možda bi širitelji panike oko velikog DUG/BDP omjera sada bili zadovoljni, no očito je da se time ništa ne bi promijenilo. (Stvaranje novca samo je skraćeno za 2 koraka). To jasno pokazuje da naš omjer nije indikator ničega.

Omjer DUG/BDP je omjer neusporedivih veličina (popularno, krušaka i jabuka).

Vrijednost dobara i usluga koje u  jednoj godini proizvede privatni sektor nije u vezi sa  sposobnošću vlade da servisira svoj dug (u vlastitoj valuti; u koji monetarno suverene zemlje mogu ali ne moraju ulaziti).

Naravno, u jakoj je vezi  s redistribucijom tih dobara i usluga (no, to je druga i prevažna tema koja može objasniti zašto državne obveznice, kao nekada zlatni standard, uopće ulaze u igru).

Naš omjer nema veze ni s inflacijom. Naime, očito je da će inflacija u ekonomiji koja preskače dva “obveznička koraka”  biti ista kao u ekonomiji koja ih ne preskače (ako su inače potpuno iste). Uz istu inflaciju prva ima omjer nula, a omjer druge može biti bilo kakav (ovisno o tome koliko  “preskače”). To jasno pokazuje da ni inflacija nema veze s opasnim omjerom.

Koga ovaj argument ne zadovoljava, može konzultirati ekonomsku stvarnost, npr. sljedeći graf (DUG/BDP je plavi FYGFDPUN/GDP, a inflacija je crveni CPIAUCNS).

Uočavate li neku vezu plavog i crvenog grafa? Ja ne.

(Ali zato vidim očitu vezu recesije i deflacije, no to je druga tema.)

 

3 responses »

  1. 1) CPI se ne računa isto kroz čitav period. Ovaj njegov mega pad nakon 1970ih je potpuno nerealan, a razlog je ponajprije manipulacija države (hedonics npr). No čak i taj CPI bi trebao u budućnosti porasti, uz evo sad već QE3 i to open ended. Da istina offsetan je sa deflacijom na kreditnom tržištu, ali svejedno, inflacija stiže.

    2) DUG / GDP je itekako smislen, a on pokazuje stupanj po kojem država (goverment) ima još potencijala za svoje petljanje u gospodarstvo. Naveli ste primjer Japana sa 200% javnog duga, a nije se ništa dogodilo …. još. To je zato je niste obratili pozornost na način na koji je taj dug financiran (do sada). Vrlo skoro će japanska vlada morati izaći na međunarodno tržište, te će morati početi plaćati veću kamatu. A s obzirom koliki dio buđeta im trenutno ide na kamatu, možete si zamisliti što će se desiti tad. Što se po Vama dogodi kada država počne “rješavati” svoj velik besmislen debt/gdp omjer sa printanjem novaca?

  2. Pike kaže:

    ” Zašto baš 100% i čemu panika?”

    Zbog ovog. http://www.nber.org/papers/w15639
    Nešto ljudi mjerili i dobili da nakon 90% debt/gdp pada rast.

    “Naš omjer nema veze ni s inflacijom.”

    there is no apparent contemporaneous link between inflation and public debt levels for the advanced countries as a group (some countries, such as the United States, have experienced higher inflation when debt/GDP is high.) The story is entirely different for emerging markets, where inflation rises sharply as debt increases.

    “Ali zato vidim očitu vezu recesije i deflacije, no to je druga tema.”

    Strogo gledano to je disinflation, a ne deflacija.
    A i svatko vidi što želi vidjeti, ja vidim porast inflacije koji prethodi recesiji, no to je neka druga tema🙂

  3. vedran2006 kaže:

    dobar članak, ali ne razumijem poantu?
    jel poruka da postoji bolji način za odgovoriti treba li Japan paničariti? ili EU? ili SAD?
    ili vi tvrdite da je nevažan dug (apsolutno) ili da je samo nevažan relativno (u odnosu na bdp)? Ili ima smisla gledati dug/ XY ili YZ/BDP ili ABC/DEF?

    Ili hoćete reči da je sve relativno ili sve nevažno.

    U fundamentalnoj analizi kompanija, postoje brze i prljave aproksimacije, pa tako ja gledam i dug/bdp. samo kao određeni indikator. tipa povišenog kolesterola, nitko ne kaže da ste bolesni, ali indikativno je da vam je kolesterol visok i da je potrebno obratiti pozornost na vaše zdravlje.

    Jasno mediji i površni analitičari a posebno javnost onda sve prenapušu, to se slažem.političari čim se o nećemu puno piše u medijima onda tome daju velčiku važnost i onda završimo u cargo cultu (dug/bdp).

    U vezi bdp-a obožavam krasnu anegdotu o relativnosti tog podatka.
    Recimo da svi imam kućnu pomoćnicu (njezina realizacija ulazi u bdp), no zamislimo onda da ja oženim svoju kućnu pomoćnicu. BDP pada, iako se posao i dalje obavlja.
    Mislim da to najbolje odražava mogućnost manipulacije sa BDPom, koliko taj podatak može lagati o stvarnoj stvorenoj vrijednosti pojedine države.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s