Ako mislite da je tržište efikasno, tj. da koristeći se tehničkom ili fundametalnom analizom ne možete ostvariti profit veći od onoga koji ostvaruje tržište (usp. ovdje), onda nemate razloga baviti se tim analizama da biste odredili što trebate kupiti a što prodati. Jedina racionalna strategija (osim uložiti u „cijelo tržište“, npr. u S&P 500 i čekati da poraste) jest biti insajder koji koristi nelegalne informacije.

Dakle, kada bi svi investitori vjerovali u hipotezu efikasnog tržišta (što bi bilo racionalno s obzirom na činjenice) onda bi to tržište činili samo nelegalni insajderi. Naravno, osim njih tu bi bili i kockari koji svoja ulaganja ne temelje na racionalnim očekivanjima nego na strasti za igrama na sreću.

Razmatrajući ovaj paradoks mnogi su zaključili (npr. Stiglitz i Grossman 1980.) da je za samo postojanje tržišta nužno da su bar neki investitori bar malo bolji od tržišta. No, tko su ti uspješni investitori? (To je pitanje kojim se Stiglitz i Grossman ne bave u svojem matematičkom modelu.) Ako je tržište efikasno (što je, vidjeli smo, činjenica), i ako svi investitori u to vjeruju, onda lako zaključujemo da to mogu biti samo insajderi ili kockari.

Dakle, ili mnogi investitori ne vjeruju u hipotezu efikasnog tržišta (bez obzira na stvarnost) ili tržište postoji zahvaljujući trgovanju insajdera i kockara. (Pri tome kockari stvaraju samo slučajne otklone od tržišnih trendova, jer koliko ih dobija toliko ih i gubi; dok same trendove stvaraju insajderi. Ukratko, insajderi stvaraju signal a kockari šum.)

Dapače, čak i investitore koji nisu insajderi, ne vjeruju u hipotezu i slijede rezultate svojih fund-teh analiza možemo smatrati kockarima jer je hipoteza empirijski istinita pa njihove analize nisu od nikakve koristi. Možemo ih zvati nesvjesnim kockarima (naime, oni misle da se ne kockaju).

Dakle, tržište postoji zahvaljujući trgovanju insajdera i (svjesnih ili nesvjesnih) kockara; s tim da prvi stvaraju signal a drugi šum.

Insajdersko trgovanje nije legalno. Zašto? Mnogi misle (možda i zakonodavci) da je nelegalno zato jer ostalim trgovcima smanjuje šanse. To, međutim, nije točno.

Zamislite da se iz kutuje koja sadrži bijele i crne kuglice nasumce izvlači jedna. Vi ništa ne znate o omjeru bijelih i crnih kuglica u kutiji i birate hoćete li se kladiti na bijele ili na crne kuglice. Ako je izvućena boja na koju ste se kladili dobijate 1000 kn, a ako nije izvućena gubite 1000 kn. S obzirom na ono što vi znate šanse su vam pola pola.

Zamislite sada situaciju u kojoj neki „insajder“ promijeni omjer bijelih i crnih kuglica na vama nepoznat naćin. Naravno, on će se kladiti  na one kuglice kojih će nakon njegove intervencije biti više. S druge strane, vi i dalje birate hoćete li se kladiti na bijele ili crne, te i dalje, ako je izvućena boja na koju ste se kladili dobijate 1000 kn a ako nije gubite 1000 kn.  S obzirom na ono što vi znate šanse su vam i dalje pola pola.

Dakle, šanse su vam iste s insajderskim manipulacijama ili bez njih. (Naravno, šanse insajdera su veće jer on zna više.) Zašto onda zakonodavci i mnogi drugi, uključujući i mene, misle da insajdersko trgovanje (bez obzira što ne smanjuje šanse autsajdera) i dalje treba biti nelegalno? Naprosto zato što nije pravedno; što ne daje svima jednake šanse. Insajderi će uporno ponavljati da nikoga nisu oštetili, ali mi smatramo da je nepravedno već i to što su sebi pogodovali. To je većini moralno neprihvatljivo.

Oni koji smatraju da zakoni koji reguliraju ekonomska pitanja ne trebaju brinuti o moralu (najčešće su to ekonomisti), nego samo o povećanju ekonomske efikasnosti (koju obićno definiraju mimo morala), imaju drukčije mišljenje: Ako su insajderi potrebni da bi tržište uopće postojalo onda su oni u redu. Tko će biti ti insajderi ekonomski je nebitno.

Vrlo vjerojatno. No, moralno je bitno. Zakoni koje njihovi podložnici ne prihvaćaju, držeći ih nemoralnima, neuspješni su i podrivaju temelje društva (usp. ovdje).

No, onda smo opet u paradoksalnoj situaciji. Da bi tržišta uopće bilo netko ga mora pobjeđivati, a jedini kandidati to mogu samo nelegalno.

Razrješenje zahtijeva nešto detaljniju analizu mehanizma koji je u pozadini efikasnog tržišta, tj. mehanizma koji teorijski objašnjava (a ne samo empirijski potvrđuje) hipotezu efikasnog tržišta. O tome sljedećeg petka.

2 responses »

  1. Kapitalac kaže:

    Možda bi bilo dobro da napomenete kako pod “tržište” mislite na specijalizirane institucije na kojima se trguje raznim robama, uslugama, papirima, valutom i inim. Kada tih institucija ne bi bilo tržište bi realno i dalje postojalo. Pitanje regulacije institucija opet je relativno. Ne znam da li smatrate da bi tržište bez regulacije u potpunosti podleglo nečasnim radnjama no kakav bi realno bio interes ikoga da se uključuje na takvo tržište gdje će očito biti prevaren? Dakle nečasno tržište uzelo bi poneku naivnu žrtvu ali bi vrlo brzo kao takvo propalo jer bi izgubilo sudionike. Ovako, tržišta se reguliraju zakonima, a posljedice urušavanja tržišta uslijed loših procjena (do velikih krahova u pravilu dolazi zbog vladinih politika i intervencija u ekonomiji – krivi signal) i eventualno nezakonitih radnji saniraju se novcem poreznih obveznika.

    • Hrvoje Radic kaže:

      Interes kod ukljucivanja u trziste je profit. Ponekad se dobije dodatan prihod na rastu dionice ali osnovni razlog ukljucivanja u trziste vrijednosnim papirima je premija. Dovoljno diverzificirani portfolio ce izgubiti vrijednost na dijelu dionica i dobiti vrijednost na drugom dijelu dionica ali ce na svim dionicama ostvariti premiju koja je veca od bankarske premije na stednju. Ne znam primjer kada se urusavanje trzista financiralo novcem poreznih obveznika. Obicno se samo bankarski sektor “krpa” ali je zato i reguliran. Upravo je nodostatak regulacije na sub prime mortgage kreditima u USA doveo do trenutne krize. Naravno reguliraju se i trzista dionicama ali ne u istom smislu odnosno kaznenim zakonom je zabranjeno koristiti neke informacije. Mozda nisam shvatio sto ste mislili.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s