Strategija TFT koja je bila najuspješnija sudionica Axelrodovog turnira, bila je dobro poznata i prije turnira. Dapače, postojali su radovi koji su dokazivali njezinu uspješnost (poklapala se i sa strategijom koju su provodile obje supersile u vrijeme hladnoga rata: „obećavam da neću koristiti svoje nuklearno naoružanje dok god ga vi ne koristite“). Mnogi od učesnika turnira zapravo su pokušavali pobijediti taj osnovni recept. Bez uspjeha.

Naravno, Axelrod nije stao samo na objavi rezultata turnira, nego je te rezultate iskoristio i za uspješnu analizu nekih psiholoških karakteristika. Takva analiza prije njegovog eksperimenta nije bila moguća. Naime, za razliku od ljudi rad svakog programa mogao se detaljno analizirati. Tako se moglo ustanoviti do koje mjere je koji program usklađen s određenim psihološkim karakteristikama (ako su one dovoljno jasno definirane). Vrijednost pojedinih psiholoških karakteristika (npr. njihova vrijednost za preživljavanje) sada se mogla procijeniti brojem bodova skupljenih u natjecanju.

Dakle, koje su psihološke karakteristike korisne za igru iterirane zatvorenikove dileme? Axelrod je ustanovio da su dvije takve karakteristike bile prisutne u svim visoko rangiranim programima. Prva je „dobrota“, koju je Axelrod definirao kao „nikada ne započinje konflikt (tj. nesuradnju)“. Druga je „praštanje“, koju je definirao kao „vraća se suradnji ako se oponent vrati suradnji“. Nijedan program iz donje polovice uspješnosti nije imao niti jedno od ova dva svojstva, dok su ih u gornjoj polovici imali gotovo svi.

Axelrod je zatim pokušao naći strategije (programe) koji će pobjeđivati TFT (to, naravno, ne znači da će one biti jednako uspješne protiv drugih strategija). Našao je tri takve strategije. Dvije od njih nisu bile ni „dobre“ ni „praštajuće“. Treća je, međutim, bila „još bolja“ i „još je više praštala“ nego TFT. Nazvao ju je Tit for two Tats (TFTT), jer je ona počinjala ne surađivati tek nakon dvije nesuradnje oponenta, a ne nakon samo jedne kao TFT.

Što nam to govori o „dobroti“ i „praštanju“, pitao se Axelrod. Nemajući zadovoljavajućih odgovora organizirao je drugi turnir, upoznavši sve učesnike s rezultatima prvoga, kao i sa svim svojim analizama. Uzbuđenje je bilo veliko. Svi su znali da se „dobrota“ i „praštanje“ isplate. No, sama logika zatvorenikove dileme jasno je pokazivala da bi „zao“ i „nepraštajući“ program mogao biti uspješan u „dobrom“ i „praštajućem“ okruženju. No, s druge strane, i to su svi znali.

Kako bilo, prijavila su se 62 programa respektabilnih autora iz najmanje 8 znanstvenih područja. Axelrod je dodao i svoja 3 programa koja pobjeđuju TFT.

Rapaport je opet poslao TFT i opet je pobijedio. Axelrodov TFTT završio je na 21. mjestu, a njegovi „zli“ i „nepraštajući“ programi prošli su još lošije.

Axelrod je opet istražio psihološke karakteristike svih programa i ustanovio da su „dobri“ i „praštajući“ opet bili uspješniji (obje su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa, iako  je tek manje od pola programa imalo te karakteristike).

Axelrod je pronašao i 3 nove psihološke karakteristike koje su imali uspješni programi: „osvetoljubivost“ koju je definirao kao „na nesuradnju odgovara nesuradnjom“; „reaktivnost“ koju je definirao kao „reagira na akcije oponenta“ i „transparentnost“ koju je definirao kao jednostavnost programa (mjerenu njegovom duljinom).

Naravno, TFT ima sva ova psihološka svojstva u najvećoj mogućoj mjeri. Važno je, međutim, uočiti da mnoge druge psihološke karakteristike koje vežemo uz kooperativnost (npr. „stalno surađuje“) ne nalazimo među najuspješnijim programima.

Teorijski se čini da je TFT lako poboljšati. Dovoljno je u program, koji uglavnom igra TFT, ubaciti modul koji stalno prati reagira li oponent na njegove poteze. Ako ne reagira, jer npr. slučajno odlučuje o tome hoće li surađivati ili neće, onda se program iz TFT ponašanja treba prebaciti u stalnu nesuradnju (jer je to najefikasnija strategija s takvim oponentom).

U natjecanju je bilo nekoliko takvih programa, ali nisu dobro prošli. Iako danas znamo zašto je to tako, ipak iznenađuje da je tako profinjena racionalnost zapravo neefikasna. U svijetu punom zatvorenikovih dilema pet Axelrodovih psiholoških karakteristika uspješnije je od sofisticirane racionalnosti.

Glavna poruka Axelrodovih turnira jest da nije nemoguće da do kooperacije dođe u potpuno sebičnom okruženju (sjetite se, cilj svih programa isključivo je i jedino skupiti što veći broj bodova). Kada neki organizam evoluira do genetskog sklopa koji potiče TFT (ili bar pet Axelrodovih psiholoških karakteristika) on će u situacijama zatvorenikove dileme uspješno surađivati s drugima, iako su njegovi ciljevi potpuno sebični.

Naravno, priča o suradnji i sukobu tu ne prestaje, iako mnogi udžbenici šalju pogrešnu poruku da je TFT kraj priče. Sam Rapaport odmah je upozorio da TFT ne treba precjenjivati, jer katkada „pregrubo reagira na uvrede“. Nakon samo jednog, možda i slučajnog, čina nesuradnje igrači TFT-a uvučeni su u konflikt iz kojeg nema izlaza (kao u Romeu i Juliji ili bilo kojoj drugoj zamci krvne osvete).

No, to više nije Axelrodova priča. To je priča R. Maya, K. Sigmunda i M. Nowaka, a o njoj više u sljedećem postu.

Napomenimo još da su Axelrodovi rezultati čisto eksperimentalni. Oni ne sadrže nikakvih dokaza o bilo čemu. Sam eksperiment je proveden jednom na 15, a drugi put na 65 programa koji su upitne reprezentativnosti. Zato sam gore oprezno formulirao njegov doprinos: „Nije nemoguće da do kooperacije dođe…“.  Sve to treba imati na umu kada nas ponese zanos generalizacije.

Međutim, neke su predrasude (usp. ovdje) sigurno srušene. Tko god je mislio da do suradnje nikada ne može doći u često egoističnom okruženju, prevario se. 

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s