Zatvorenikova dilema modelira situacije u kojima je teško postići suradnju involviranih igrača, iako bi ona za sve njih bila poželjna (usp. prethodni članak). Usprkos tome, u mnogim takvim situacijama često viđamo suradnju.

Međuljudski odnosi počivaju na (često nesvjesnom) reciprocitetu usluga i dobara. Onaj koji kuha obično ne pere suđe i obratno. Ako mi prijatelj pomogne u selidbi, podrazumijeva se da ću i ja njemu pomoći u sličnoj situaciji. Djeca brinu za svoje starce kao što su i oni, u svojoj mladosti, brinuli za njih. Kada vam netko otvori vrata i kaže „izvolite“ gotovo automatski odgovarate „poslije vas“. Reciprocitet je svuda oko nas.

Sličan reciprocitet pokazuju i druge biološke vrste. Kognitivna sposobnost da se prepoznaju sudionici prethodnih interakcija i da se zapamte ishodi tih interakcija, lako dovodi do evolucije kooperativnih ponašanja; u riba, ptica, šišmiša, čovjekolikih majmuna ili ljudi. Recipročni altruizam, kako ga danas zovu biolozi (a kako ga je krajem šezdesetih prvi nazvao i objasnio R. Trivers) opća je pojava.

Jednostavno ponavljanje igre možda je najočitiji mehanizam koji potiče suradnju u igranju zatvorenikove dileme. Ono je temelj reciprociteta. Osoba će dobro promisliti o odbijanju suradnje, ako u sljedećem susretu s istim igračem može očekivati isto takvo ponašanje. To vrijedi i za ribe, ptice, šišmiše itd.

(Trivers je među prvima ukazao na to da opetovano igranje zatvorenikove dileme može dovesti do suradnje. Naravno, otišao je i dalje objašnjavajući da je veliki dio ljudskih emocija – poput zahvalnosti, sažaljenja, krivnje, povjerenja ili moralnog zgražanja – evoluirao iz one iste logike reciprociteta koja dovodi do suradnje u svijetu riba, ptica, šišmiša itd.)

R. J. Aumann (dobitnik „Nobela“ za ekonomiju 2005. godine i savjetnik zapadne strane u pregovorima o razoružanju 60-tih godina) također je analizirao igranje iterirane zatvorenikove dileme. I njemu, kao i svima koji su se tim problemom bavili 60-tih godina, bilo je jasno da iteriranje dovodi do suradnje, zato što će igrači surađivati danas kako sutra ne bi bili kažnjeni zbog današnje nesuradnje. Aumann je taj široko rasprostranjen uvid nazvao „folk theorem“.

No, „folk theorem“ dokazuje samo to da će iteriranje dovesti do suradnje, ali ne daje uputu kako bi trebalo igrati iteriranu zatvorenikovu dilemu. Prve eksperimentalne rezultate koji pružaju neke odgovore na to pitanje dali su slavni turniri R. Axelroda.

Taj je politolog 1979. godine pokušao eksperimentalno odgovoriti na vječno pitanje: „Pod kojim će se uvjetima suradnja pojaviti u svijetu egoista, bez središnjeg autoriteta, i je li uopće moguće da se pojavi?“. Zamolio je neke dobro poznate znanstvenike (mnogi od njih već su bili objavili radove o zatvorenikovoj dilemi) da mu pošalju svoju strategiju igranja iterirane zatvorenikove dileme, u obliku računalnog programa. Dobio je 14 odgovora. Dodao je i svoj 15-ti program koji je slučajno surađivao ili ne surađivao – „ako padne glava surađuj, ako padne pismo ne surađuj“.

Tada je pustio da svaki program odigra 200 iteracija zatvorenikove dileme protiv svakog drugog programa. U svakoj pojedinoj igri programi su dobivali bodove prema sljedećoj tablici:

program y

surađuj

ne surađuj

program x surađuj

3,  3

0,  5

ne surađuj

5,  0

     1,   1

Pobjednik turnira bio je program koje je sakupio najviše bodova u svojih 14 x 200 = 2800 igara. Ukupno je odigrano 15 x 14 x 200/2 = 21 000 igara.

Kompjuteriziranost turnira dopuštala je da programi budu neograničeno složeni pa su mnogi očekivali da će najsloženiji među njima biti i najuspješniji. Na iznenađenje mnogih eksperata pobijedio je najjednostavniji program sa samo 2 pravila:

  1. Surađuj u prvoj igri.
  2. Nadalje čini ono što je tvoj oponent učinio u prethodnoj igri (ako je surađivao surađuj, a ako nije surađivao ne surađuj).

Poslao ga je ugledni matematičar-psiholog ruskoga porijekla A. Rapaport (koji je već ranije objavio knjigu pod naslovom „Zatvorenikova dilema“). Nazvao ga je Tit for Tat (milo za drago), što se danas često skraćuje u TFT.

Zašto je TFT bio najuspješniji? O tome u nekom od sljedećih postova.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s