U neizbježnim razgovorima  s prijateljima i poznanicima o mnogim političko ekonomskim temama, gotovo uvijek dođemo do točke u kojoj oni potežu „ključni“ argument o „sigurnoj katastrofi u koju srljaju zemlje koje tiskaju velike količine novca; na primjer tiskati 85 milijardi dolara mjesečno, što već neko vrijeme čini SAD, sigurno je neodrživo i vodi u hiperinflacijsku propast“.

Moji pokušaji da objasnim kako se tu ne radi o tiskanju novca (i strašnoj hiperinflatornoj prijetnji) uglavnom su bezuspješni „jer zašto bi tako pisale sve novine i govorili mnogi eksperti, ako si ti u pravu“. Budući da se ne dam obeshrabriti evo još jednog pokušaja.

Što je dakle QE (quantitative easing) koji američka središnja banka (FED) pod vodstvom Bena Bernankea provodi već neko vrijeme? To je FED-ovo kupovanje američkih državnih obveznica (T-obveznica) u iznosu od  85 milijardi mjesečno. Ta kupovina, naravno, povećava likvidnost onoga tko prodaje obveznice (jer je gotovina koju dobije prodajom likvidnija od obveznica koje je prodao) ali se njome ne stvara novi novac. Dapače, QE ne samo da ne povećava ukupnu količinu novca nego je čak i smanjuje.

Evo kako to funkcionira. Kada Kina ili vi kupite T-obveznice, to činite tako da svojoj banci izdate nalog da skine dolare s vašeg računa u nekoj banci i uplati ih na vaš T-račun u FED-u (samo tamo možete držati svoje T-obveznice). Dakle, Kina ili vi (ili bilo tko drugi tko je kupio T-obveznice) i dalje imate svoje novce, samo ih sada imate na drugom računu. Prebacili ste ih sa svojeg računa u nekoj banci na svoj račun u FED-u.

Budući da je vaš T-račun u FED-u zapravo štedni račun, možete o cijeloj transakciji misliti kao o prebacivanju novca s vašeg žiro računa na vaš štedni račun.

Što se dešava ako FED ovaj mjesec odluči kupiti vaše T-obveznice i vi ste ih spremni prodati (kao i mnogi drugi vlasnici obveznica u ukupnom iznosu od 85 milijardi dolara)? Odgovarajući iznos će se s vašeg štednog računa prebaciti na vaš žiro račun. Neće se stvoriti (tiskati) nikakvi novi novci, samo ćete vi biti nešto likvidniji, jer su vaši novci sada na žiro računu, a ne na štednom računu.

Dakle, nema nikakvog tiskanja novca, nikakve inflacije i nikakve sigurne propasti. Ima povećanja vaše likvidnosti koja bi trebala stimulativno djelovati na ekonomiju i to je jedan aspekt onoga što FED želi postići masovnom kupnjom T-obveznica.

Rekli smo ranije da QE čak i smanjuje ukupnu količinu novca. Naime, svojim velikim kupovinama (dakle, povećanom potražnjom) FED povećava vrijednost T-obveznica. To znači da vlasnici T-obveznica dobivaju manje kamate (koje SAD plaćaju „tiskanjem“), pa novoga novca u ekonomiju ulazi manje no što bi ga ulazilo da su kamate veće.

Uočite osim toga da su kamate na T-obveznice likvidna sredstva, pa to znači da QE smanjenjem kamate smanjuje i likvidnost. Naravno likvidnost se, s druge strane, povećava QE kupnjom vaših T-obveznica (usp. gore). Dakle, ukupno povećanje ili smanjenje likvidnosti ovisi o relativnoj veličini ovih dviju posljedica QE-a. Neki ekonomisti smatraju da veći efekt na likvidnost imaju smanjene kamate, te zaključuju da QE smanjuje likvidnost i da stoga QE nije stimulativan za ekonomiju. Drugi pak misle da je kamatni efekt manji, te zaključuju da QE povećava likvidnost i da stoga QE jest stimulativan za ekonomiju.

Kako god bilo, nitko razuman ne misli da je QE tiskanje novca (što god pisale novine i govorili političari).

Zašto se onda o QE ipak često piše i govori kao o tiskanju novca? Pretpostavljam da je riječ o opozicijskom skupljanju političkih poena blaćenjem vlasti „koja nas tiskanjem novca vodi u hiperinflacijsku propast “ ili se pak radi o samohvali vlasti „koja uspješno stimulira ekonomiju upumpavanjem toliko potrebnog svježeg novca“ (naime, “tko bi razumio kompliciranu priču o likvidnosti i kamatama, lakše će nas shvatiti ako im kažemo da upumpavamo toliko potrebni svježi novac”).

Da zaključimo, mjesečnom kupnjom T-obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara FED ne upumpava nove novce u  gospodarstvo, nego tom masovnom kupnjom povećava potražnju za T-obveznicama i tako ruši kamate na T-obveznice.

QE je gigantski mehanizam rušenja kamatnih stopa, a nije nikakvo tiskanje novca.

Preostalo je pitanje zašto mislimo (ili zašto Bernanke i standardna ekonomija misle) da smanjenje kamatnih stopa stimulira ekonomiju. O tome detaljnije ovdje.

16 responses »

  1. Sandro Skansi kaže:

    Slazem se. Ali cisto da pitam, smatrate li da je (umjetno) rusenje kamatnih stopa pozitvno ili negativno? Mislim, ja kao austrijanac imam svoj stav, no nisam uspio iscitati Vas:-)

    • Hrvoje Radic kaže:

      Smanjivanje kamata je ekspanzivna monetarna politika kojoj je u cilju i ciji je rezultat povecanje monetarne mase. Previse monetarne mase vodi u inflaciju dok premalo monetarne mase vodi u deflaciju. Drzave koje imaju visoki trgovniski deficit koji djeluje kao anti inflatorni pritisak mogu odrzavati nize kamatne stope od drzava sa trgovniskim suficitom. Nize kamate destimuliraju stednju a stimuliraju posudjivanje, cesto iz vanjskih izvora sto znaci da vanjski dug raste (kod UKa je dostigao 400% GDPa, kod US 100% GDPa. Taj novac se onda ulaze i profiti se multipliciraju. Generalno za zaposlenost je bolje da su kamate sto manje.

  2. Pike kaže:

    http://www.federalreserve.gov/boarddocs/speeches/2002/20021121/default.htm
    “Like gold, U.S. dollars have value only to the extent that they are strictly limited in supply. But the U.S. government has a technology, *called a printing press* (or, today, its electronic equivalent), that allows it to produce as many U.S. dollars as it wishes at essentially no cost. By increasing the number of U.S. dollars in circulation, or even by credibly threatening to do so, the U.S. government can also reduce the value of a dollar in terms of goods and services, which is equivalent to raising the prices in dollars of those goods and services. We conclude that, under a paper-money system, a determined government can always generate higher spending and hence positive inflation.”
    “Thus, as I have stressed already, prevention of deflation remains preferable to having to cure it. If we do fall into deflation, however, we can take comfort that the *logic of the printing press* example must assert itself, and sufficient injections of money will ultimately always reverse a deflation.”
    Ben Bernanke – Fed Chairman

    http://research.stlouisfed.org/econ/bullard/PhiladelphiaGIC28june2009FINAL653pm.pdf
    During the first half of 2009 the FOMC has announced that the Fed may make up to $1.75 trillion in outright asset purchases. The purchases are in agency debt, agency MBS, and longer-term Treasuries. *This is being financed by reserve creation, “printing money,”* after September 2008. The monetary base is expanding rapidly. This is *one way to move inflation higher* in an environment where inflation is “too low” and short-term nominal interest rates are near zero.
    James Bullard – president of the Federal Reserve Bank of St. Louis

    • zsikic kaže:

      Kao što rekoh:

      radi se o samohvali vlasti koja govori da “uspješno stimulira ekonomiju upumpavanjem toliko potrebnog svježeg novca“umjesto da govori o likvidnosti i kamatama što je komplicirano, naime “lakše će nas shvatiti ako im kažemo da upumpavamo toliko potrebni svježi novac”.

      Inače, evo Bernankeovog eksplicitnog odgovora na pitanje je li QE tiskanje novca ( u razgovoru sa studentima na Jacksonville University, o tome što radi FED):

      “What the purchases do… is… if you think of the Fed’s balance sheet, when we buy securities, on the asset side of the balance sheet, we get the Treasury securities, or in the previous episode, mortgage-backed securities. On the liability side of the balance sheet, to balance that, we create reserves in the banking system. Now, what these reserves are is essentially deposits that commercial banks hold with the Fed, so sometimes you hear the Fed is printing money, that’s not really happening, the amount of cash in circulation is not changing. What’s happening is that banks are holding more and more reserves with the Fed. Now the question is what happens the economy starts to grow quickly and it’s time to pull back the monetary policy accommodation. There are several tools that we have”

      • Pike kaže:

        Teško da je riječ o samohvali jer ovaj moj Bernankeov citat je iz 2002. kad se za QE nije ni znalo. Govor je održan pred ekonomistima koji jel vjerojatno nemaju problema sa shvaćanjem smanjenja kamata.
        Ovaj vaš Bernankeov citat i dio koji ste označili se odnosi na novčanice u opticaju. Novčanice su samo dio novčane mase. (I strogo gledavši i taj citat nije točan jer se amount of cash in circulation stalno mijenja i to uvijek prema više
        http://research.stlouisfed.org/fred2/graph/?s%5B1%5D%5Bid%5D=CURRCIR)

        Ako je argument da QE nije “printanje novca” jer iz stražnjeg izlaza Feda ne izlaze kamioni s friško otisnutim novčanicama u redu, samo to nitko ni ne tvrdi (mislim od onih koji su donekle upoznati s materijom, ne ulazim u popularnu percepciju).
        QE ima jasnu funkciju, povećati novčanu masu i nije spor oko toga da li je to printanje ili ne nego da li to treba raditi ili ne i koje su sve konzekvence takvog postupka. Tehnički se to kroz vrijeme izvodi drugačije, ali je smisao ista. Zato i Bernanke kaže printanje ili danas njegov elektronički ekvivalent.
        “But the U.S. government has a technology, called a printing press (or, today, its electronic equivalent), that allows it to produce as many U.S. dollars as it wishes at essentially no cost.”

        Da dam još jedan “dokaz” da je u pitanju printanje novca.
        Kada Krugman obrazlaže zašto QE pozivat će se na primjer baby-sitting co-opa.
        (Ovdje je cijeli taj tekst iz 1998.
        http://www.slate.com/articles/business/the_dismal_science/1998/08/babysitting_the_economy.html )
        Primjer treba pokazati kako se zbog manjka novca ulazi u recesiju i da bi se izišlo treba stvoriti dodatni novac, odnosno u ovom slučaju kupone.

        I za kraj, iako nije ovo tema o konzekvencama, ali ne mogu odoljeti iz tog teksta citirati Krugmana što se dogodilo kad se poslušao savjet o printanju:
        “Eventually, of course, the co-op issued too much scrip, leading to different problems ..”

        I to nije jedina negativna posljedica, ali o tome vjerojatno nekog idućeg petka😉

  3. Hrvoje Radic kaže:

    Ne bih se slozio ovaj put. Ne samo da se ne moze otvoriti stedni racun u FEDu kao ni u HNBu jer to nije banka. Kada jednom kupite obveznice vi tim novcem ne raspolazete dok ne dodje obveznica na naplatu. Naravno da je obveznica manje likvidno sredstvo od novca ali nije o tome rijec. Mozete obveznicu diskontirati kod nekoga tko je zeli kupiti ali QE je sasvim nesto drugo.

    QE je kad FED kupi US obveznicu ili kad Bank of England kupi gilt. Time se izravno ustrcava novi novac koji nije bio u opticaju u opticaj a obveznica se povlaci iz opticaja. Zatim se taj novac multiplicira kroz stopu obvezne rezerve u bankovnom sustavu. Americki multiplikator je bio 10 kad sam zadnji put provjeravao. To znaci da kroz odredjeno vrijeme za 85 milijardi dolara se stvori 850 milijardi dolara u monetarnom sustavu. Kad bi se to radilo stalno doslo bi do hiper inflacije jer se radi o novcu bez pokrica. Medjutim ako u drzavi propadne novac kao sto je propao novac u zadnjoj recesiji/depresiji kroz one njihove ninja kredite centralna banka nema izbora nego nastampati te novce i pustiti ih u opticaj. To je upravo ono sto nisu mogli napraviti tridesetih zbog zlatnoga standarda i jedini razlog zasto je sadasnja recesija toliko blaza od one 30tih godina.

    Medjutim nema stampanja novca. Ti novci ce se povuci kada se generira dovoljno monetarne mase jednostavnim prodavanjem obveznica od strane FEDa. QE je privremeno rjesenje za recesiju sa monetarnim uzrocima znaci kada dodje do propadanja monetarne mase. Kada se monetarna masa ili M oporavi centralne banke ce povuci taj novac iz opticaja i vratiti obveznice u opticaj. Takodjer QE ne snizava kamate direktno. Diskontna stopa na lombardne kredite koju odredjuje FED i svaka druga centralna banka osim nase diktiraju kamatne stope puno direktnije medjutim kada se kamatne stopa ne moze vise spustiti QE je jedino rjesenje.

    Nadalje ne moze se reci da nize kamatne stope stimuliraju ili ne ekonomiju. Nize kamatne stope stimuliraju potraznju a vise kamatne stope stimuliraju stednju. I jedno i drugo stimulira ekonomiju samo na razlicite nacine.

    Medjutim slazem se sa Vama da prijetnje od inflacije nema. Onoga trenutka kad se inflacija pocne ubrzavati FED ce povuci QE skupa sa Bank of England. Za sada je FED nastampao 2400 milijardi novih dolara a Bank of England 375 milijardi funti. Sada FED usporava a Bank of England je potpuno zaustavio QE.

    BBC je objasnio QE u ovom clanku pa za svakoga tko je zainteresiran dajem link: http://www.bbc.co.uk/news/business-15198789

    Dakle da sumiramo. Radi se o stampanju novog novca ali nema nikakvog straha od inflacije i sigurne propasti. Nitko u FEDu nije glup pa da zaboravi pratiti monetarnu masu i dozvoli da se inflacija otme kontroli.

    • zsikic kaže:

      “Ne samo da se ne moze otvoriti stedni racun u FEDu kao ni u HNBu jer to nije banka. Kada jednom kupite obveznice vi tim novcem ne raspolazete dok ne dodje obveznica na naplatu.”

      Točno, ali ja sam samo dao analogiju: “možete o cijeloj transakciji misliti kao o prebacivanju novca s vašeg žiro računa na vaš štedni račun”, jer ni svojom (vezanom) štednjom ne raspolažete dok ne prođe rok na koji ste je vezali.

      “QE je kad FED kupi US obveznicu ili kad Bank of England kupi gilt. Time se izravno ustrcava novi novac koji nije bio u opticaju u opticaj a obveznica se povlaci iz opticaja.”

      Je li “novi novac” ili “novac koji nije bio u opticaju” :)?

      “Medjutim nema stampanja novca. Ti novci ce se povuci kada se generira dovoljno monetarne mase jednostavnim prodavanjem obveznica od strane FEDa.”

      Slažem se, to je trenutak kada se (u mojoj analogiji) novac opet vraća sa vašeg (Kineskog) “žira” na vaš (Kineski) “štedni”.

      “Nadalje ne moze se reci da nize kamatne stope stimuliraju ili ne ekonomiju. Nize kamatne stope stimuliraju potraznju a vise kamatne stope stimuliraju stednju. I jedno i drugo stimulira ekonomiju samo na razlicite nacine.”

      Slažem se, ali u doba recesije (u kojem smo sada) stimuliranje potražnje je stimuliranje ekonomije.

      Razlika među nama (i mnogim ekonomistima međusobno)očito je u tome što sve smatramo novcem, npr. je li novac koji nije u opticaju novac. Po meni (i svima koji su ga vezali nekom štednjom)je.

      • Hrvoje Radic kaže:

        Je li “novi novac” ili “novac koji nije bio u opticaju” :)?

        Hehe mi kazemo da je to novac ex nihilo. Dolar nema neku stvarnu vrijednost kao ni kuna. Jedina vrijednost u dolaru je sto FED pazi da ga nema ni previse ni premalo. Ima ga tocno toliko da inflacija bude 2%. Kada dolazi do deflatornih pritisaka FED stampa nove novce ex nihilo. Da pojednostavim jednostavno stampaju dolare i puste ih u opticaj. Kada se stvaraju inflatorni pritisci FED povlaci novce i oni nestaju. FED je neprofitna organizacija i njihov jedini zadatak je da monetarna masa bude optimalna. QE je samo jedan nacin da se to napravi.

      • Hrvoje Radic kaže:

        Razlika među nama (i mnogim ekonomistima međusobno)očito je u tome što sve smatramo novcem, npr. je li novac koji nije u opticaju novac. Po meni (i svima koji su ga vezali nekom štednjom)je.

        Stednja je novac u opticaju. Novac izvan opticaja ne postoji. Stednja je nacin kako se depoziti multipliciraju kroz stopu obvezne rezerve.🙂

      • zsikic kaže:

        Slažem se i zato QE ne stvara novi novac.Evo Bernankeovog eksplicitnog odgovora na pitanje je li QE tiskanje novca ( u razgovoru sa studentima na Jacksonville University, o tome što radi FED):

        “What the purchases do… is… if you think of the Fed’s balance sheet, when we buy securities, on the asset side of the balance sheet, we get the Treasury securities, or in the previous episode, mortgage-backed securities. On the liability side of the balance sheet, to balance that, we create reserves in the banking system. Now, what these reserves are is essentially deposits that commercial banks hold with the Fed, so sometimes you hear the Fed is printing money, that’s not really happening, the amount of cash in circulation is not changing. What’s happening is that banks are holding more and more reserves with the Fed. Now the question is what happens the economy starts to grow quickly and it’s time to pull back the monetary policy accommodation. There are several tools that we have”

  4. Hrvoje Radic kaže:

    P.S. EU je napravio nesto slicno da bi odrzao likvidnost svojih banaka. Dali su bankama kredit od 3000 milijardi eura na tri godine uz minimalnu kamatnu stopu a tim kreditom su kupljene obveznice Grcke i Spanjolske. Sistem je isti, novac je nastao ex nihilo i povuci ce se kada vise ne bude potreban i pozeljan.

  5. Hrvoje Radic kaže:

    Hehe, da ja sam to isto cuo na CNNu od samog Bernakea. No ono sto je on rekao je ustvari da to nije ker nego pas. Drugim rjecima oni na dugovnoj strani imaju novac a na potraznoj obveznice. Jednom rjecju nije se nista dogodilo jer je zbroj dugovne i potrazne strane nula. Na dugi rok on je u pravu jer ce se taj novac koji je pusten u opticaj vratiti FEDu i povuci iz opticaja obzirom da FED ima obveznice. No ustvari argument mu je malo smijesan. To je kao da ja kupim auto za 100 000 eura i kazem da se nije nis dogodilo jer sam dao 100 000 eura za auto koji vrijedi 100 000 eura. Kako se onda nije nista dogodilo? Kupio sam auto. Nesto se dogodilo. Isto tako je i sa FEDom. Ako se nista ne dogadja zasto onda to rade? Mislim da je htio reci da je bolje upotrijebiti QE nego smanjiti stopu obvezne rezerve jer bi teze povukao novce iz opticaja sa mjerom mijenjanja stope obvezne rezerve odnosno multiplikatora. I naravno htio je smiriti pucanstvo odnosno uvjeriti ga da inflacija nece preci gabarite sekularne inflacije.

    No ono sto bih ja htio naglasiti je da to nije printanje novca bez pokrica vec printanje novca koji je vec bio u opticaju. Kada se 2008e desio credit crunch zbog ninja kredita ogromne kolicine novca su jednostavno nestale iz opticaja kao posljedica pada cijena nekretnina kojima su bili osigurani hipotekarni krediti. Taj novac se morao vratiti u opticaj da bi privreda mogla rasti. To je kao da autu iscuri ulje. Ulje se mora naliti nazad u motor da bi on funkcionirao. To nije dodatno ulje, to je ulje koje je bilo tamo samo je iscurilo. Upravo zbog toga nema straha od inflacije jer je situacija prilicno drugacija od one kada je Njemacka printala novac 20tih godina da bi placala ratne reparacije. Oni taj novac nisu proizveli dok amerikanci jesu.🙂

    • zsikic kaže:

      “To je kao da ja kupim auto za 100 000 eura i kazem da se nije nis dogodilo jer sam dao 100 000 eura za auto koji vrijedi 100 000 eura.”

      Novac za robu ne ilustrira dobro transakciju novac za novac (što je zapravo QE), bolja analogija je kupovanje funti za dolare,nešto se jest dogodilo – sada imam funte a ne dolare – ali i dalje imam istu količinu novca (minus provizija, tećajna razlika i sl.)

      “printanje novca koji je vec bio u opticaju”

      e ovo ne razumijem, kao da se u svemu slažemo osim što vi želite da nekako ipak preživi to printanje 🙂

      • Hrvoje Radic kaže:

        “e ovo ne razumijem, kao da se u svemu slažemo osim što vi želite da nekako ipak preživi to printanje :)”
        🙂

      • Hrvoje Radic kaže:

        Pike:”Ako je argument da QE nije “printanje novca” jer iz stražnjeg izlaza Feda ne izlaze kamioni s friško otisnutim novčanicama u redu, samo to nitko ni ne tvrdi (mislim od onih koji su donekle upoznati s materijom, ne ulazim u popularnu percepciju).”

        Cinjenica je da se radi o najekspanzivnijoj monetarnoj politici u dugo vremena barem sto se Amerike i UKa tice.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s