Zlatno doba kapitalizma, proizašlo iz k > r  definitivno je iza nas. Nezaustavljivo napuštamo singularno razdoblje eksponencijalnog rasta (inicirano industrijskom i političko-liberalnim revolucijama), rasta koji su u 20. stoljeću uspješno održala dva svjetska rata, konvergencija nejednako razvijenih ekonomija i demografski rast. Kada i Kina konačno „otkonvergira“ ti će izvanredni uvjeti nestati i kapitalizam će opet zaglibiti u „la belle epoquer > k fazi (usp. ovdje i ovdje).

Naime, kraj konvergencije znači da će sve razvijene zemlje rasti po stopi tehnološkog napretka, cca 1.5%, dok će kapitalni prinosi i dalje imati svoju stabilnu povijesnu vrijednost od cca 4.5%. Dakle, uz r = 1.5% i k = 4.5% opet ćemo imati r > k.

Ova Pikettyjeva verzija ekonomske povijesti odudara od standardne slike industrijske revolucije koja nas definitivno izvlači iz Malthusove zamke u kojoj demografski rast stalno izjeda ekonomski rast. U toj slici, nakon tisuća godina nikakvog rasta s industrijskom revolucijom počinje eksponencijalni rast kojemu nema kraja.

per_capita_income_great_divergence_from_farewell_to_alms

Zašto mu nema kraja? Zato što ga do sada nismo vidjeli! Baš i nije neko objašnjenje.

Piketty nudi bar neku dodatnu analizu, iako ni ona nije bez zamjerki. Omjer β kroz povijest se prilično i znakovito mijenja (usp. ovdje), no uz sve njegove mijene kapitalni prinos k iznenađujuće je stabilan i Piketty stoga smatra da će takav i ostati. To nas vraća u nasljedni kapitalizam i romani Jane Austen mogli bi postati slikom budućnosti, a ne samo prošlosti.

U trenutku u kojem nejednakost opet postaje velikom ekonomskom, političkom i socijalnom temom, Piketty nam nudi njezinu teoriju, teoriju koja je smješta u međuodnose ekonomskog rasta, različitih rad/kapital prinosa i načina (individualne) distribucije nacionalnog bogatstva.

Osim moguće nedostatnosti samo povijesnih razloga za stabilni k, prognozirani povrat kapitalizma u „la belle epoque“ fazu ima još jednu moguću zamjerku (ili bar kvalifikaciju). Današnja nejednakost u SAD na razini je one s kraja 19. i početka 20. stoljeća ali je njezina struktura bar donekle različita. Njen veliki dio čine super zarade super menadžera.

Mnogi ekonomisti smatraju da je to rezultat tehnološkog razvoja koji stvara „tržišta sa samo jednim pobjednikom“. U takvim tržištima mali broj pojedinaca ubire većinu plodova čak i kada su tek infinitezimalno bolji od svojih (slabije plaćenih) konkurenata.

Piketty (kao i mnogi neekonomisti) ne prihvaća to objašnjenje super plaća malog broja super menadžera, jer je njihov doprinos teoretski gotovo nemoguće monetarno kvantificirati (dapače, Piketty daje uvjerljive argumente da je uspjeh super menadžera prije rezultat sreće nego kvalitete njihovog upravljanja). Praktički se taj doprinos kvantificira tako da super menadžeri imenuju odbore za kompenzacije, koji određuju njihove naknade. Drugim riječima svoje super plaće, super menadžeri određuju sami. U toj (krajnje netržišnoj) situaciji jedino što ih ograničava su socijalne norme. Erozija tih normi (koju potiče i pozitivna povratna sprega: što više super menadžera iskače iz norme to je norma manje norma) glavni je uzrok tog novog fenomena.

No, čini mi se da taj novi fenomen zapravo ne iskače iz Pikettyjeve opće slike. Naime, kapitalni prinosi i dalje imaju veliki udjel u generiranju nejednakosti, a i nasljednici današnjih super menadžera (čiji je prihod, prihod od rada) najvjerojatnije će postati rentijeri (čiji će prihod biti prihod od naslijeđenog kapitala).

Već sa sljedećom generacijom (dakle, za dvadesetak godina) SAD bi mogle postati rentijersko društvo s ekstremima koji nisu viđeni ni u „la belle epoque“. Koju generaciju kasnije mogao bi ih slijediti i ostali razvijeni svijet.

Međutim, to se ne mora nužno dogoditi. Stafilokokna infekcija vjerojatno nas vodi u smrt, ako nemamo antibiotika. Opisani ekonomski čimbenici vode nas u nasljedni kapitalizam, ako nemamo politička rješenja koja to sprečavaju. Piketty predlaže progresivno oporezivanje (ekstremnih) prihoda i nasljedstava. Ono bi se moralo koordinirano provesti na globalnoj razini kako „porezni rajevi“ ne bi srušili cijelu konstrukciju.

Koliko je takav plan realan, tj. koje bi ga političke snage prihvatile i provele nije jasno. Ja ih osobno ne vidim nigdje. No, kao što reče Keynes „nikada ne treba podcijeniti snagu ideja“. Možda je Pikettyjev „Kapital u 21. stoljeću“ baš takva djelatna ideja koja će političke poglede, pa čak i aktivnosti, usmjeriti u novom pravcu.

Ako je suditi po paničnoj reakciji think-tankova koji skrbe o boljitku najbogatijih, na dobrom je putu.

 

11 responses »

  1. Pike kaže:

    Pametniji od mene će o Pikettyju…
    http://marginalrevolution.com/marginalrevolution/2014/04/more-matt-rognlie-on-piketty.html
    http://marginalrevolution.com/marginalrevolution/2014/04/why-i-am-not-persuaded-by-thomas-pikettys-argument.html
    http://updatedpriors.blogspot.com/2014/03/capital-in-partial-equilibrium.html
    http://mises.ca/posts/blog/delong-damns-piketty-with-faint-praise/
    http://consultingbyrpm.com/blog/2014/05/larry-summers-unwittingly-blows-up-pikettys-whole-book.html
    Dakle za tezu knjige je bitno (on its on terms):
    “Piketty needs to argue that empirically, the “elasticity of substitution” is greater than 1.”
    A studije kažu:
    “I know of no study suggesting that measuring output in net terms, the elasticity of substitution is greater than 1, and I know of quite a few suggesting the contrary.”

    Malo i o “problemu” koji se želi riješiti:
    http://www.democracyjournal.org/32/the-inequality-puzzle.php?page=all
    http://www.foreignaffairs.com/articles/141431/wojciech-kopczuk-and-allison-schrager/the-inequality-illusion
    “A brief look at the Forbes 400 list also provides only limited support for Piketty’s ideas that fortunes are patiently accumulated through reinvestment. When Forbes compared its list of the wealthiest Americans in 1982 and 2012, it found that less than one tenth of the 1982 list was still on the list in 2012, despite the fact that a significant majority of members of the 1982 list would have qualified for the 2012 list if they had accumulated wealth at a real rate of even 4 percent a year. They did not, given pressures to spend, donate, or misinvest their wealth. In a similar vein, the data also indicate, contra Piketty, that the share of the Forbes 400 who inherited their wealth is in sharp decline.”

    “Studies that rely on estate tax returns show no increase in wealth inequality in the last 30 years. The same goes for numerous studies based off of the Federal Reserve’s own wealth surveys, which it has run every three years since 1983.”

    “One of us, in joint work with Columbia economist Lena Edlund, found that the number of people on the Forbes 400 list of the wealthiest Americans whose wealth had come from inheritances halved between 1980s and 2000s. Moreover, since the 1970s, fewer women rank among the very richest estate taxpayers — another reason to conclude that inheritances are no longer the main path to membership in the super-wealthy club.”

    I o prijedlogu riješenja:
    “A recent comprehensive study of best taxation practices, headed by the economics Nobel Prize­–winner James Mirrlees, explicitly favored taxing the income wealth generates — capital income — instead of wealth itself. This is because *a tax on wealth automatically preferences the well positioned wealthy relative to others* — and not just because the well-positioned wealthy can set up offshore tax havens.”

    A i faktičke “greške” nekim čudom uvijek naginju na jednu stranu:
    http://consultingbyrpm.com/blog/2014/05/piketty-cant-even-get-his-basic-tax-history-right.html
    http://www.realclearmarkets.com/articles/2014/04/22/the_systematic_errors_in_thomas_pikettys_new_book_101016.html

    Dakle imamo:
    1.Pogrešnu premisu na kojoj se temelji knjiga
    2.Problem koji je u najmanju ruku dvojben
    3.Riješenje koje djeluje suprotno od deklariranog
    4.Greške koje u statističkoj analizi ne bi prošle kao nasumične
    No kao i s originalnim Kapitalom sve su to objede privilegirane klase kojima njihova klasna svijest spriječava da uvide kakvo je to genijalno djelo.

    isto… Piketty želi porez na imovinu ne radi financiranja države, socijalnih programa, infrastrukture, rasta… nego eksplicitno radi egalitarizma kao takvog. Toliko o Rawlsu…

    A i politički je zgodno gdje to vodi s ovim već uobičajenim šikaniranjem “poreznih oaza” koje nerijetko ni nemaju niske poreze nego samo niže od politički moćnih predatora. Kad bi ekonomski prosperitet bio cilj onda je za očekivat da bi ostali trebali ličiti više Švicarskoj, a ne obrnuto. I u tome i je glavna caka, nije riječ o ekonomskom rastu i zato su zemlje s nižim porezima uljezi koje se treba ukloniti.

  2. Hrvoje Radic kaže:

    Mislim da je Piketty fulao football. Produktivnost rada ovisi o kapitalu kao sto sam vec objasnio. Oduzmite ljudima kapital i njihova produktivnost ce pasti. Ako Piketty predlaze da se ljudima oduzima nasljedstvo da bi vise radili to nije antibiotik nego totalna glupost.

    Primjerice otac mi ostavi njivu i traktore. Drzava mi uzme traktore da bi ja vise radio. Definitivno cu vise raditi i manje proizvoditi i manje na dugi rok moci dati drzavi i ekonomiji. Da ne spominjemo da ce cijena mog proizvoda porasti a kolicina se smanjiti.

    Cilj ekonomije je racionalno upravljanje ogranicenim resursima a ne rad koji je sam sebi svrhom. Tehnologija definira drustveno uredjenje a ne rad. Dok je covjeku bilo potrebno 18 sati dnevno da prehrani sebe robovlasnistvo nije postojalo jer bi rob morao takodjer cijeli dan raditi samo za sebe. Tek kada se tehnologija povecala toliko da je covjek mogao raditi 15 sati dnevno i prezivjeti rob je imao smisla. Skupite pet robova i ne morate raditi. Danas u Svedskoj rade 6 sati dnevno upravo zato sto imaju tehnologiju i kapital da si to mogu priustiti. Ono sto Piketty predlaze je da se tim ljudima oduzme kapital, ako se tehnologija vec ne moze, kako bi oni vise radili (i bili manje produktivni) zato sto on, kao i Marx i mnogo drugih bisera, jednostavno ne mogu podnijeti bogate ljude.

    To nije ekonomija, to je najobicnija zavist. Ako nemam ja zasto bi ti imao. Takve i slicne bedastoce bi trebale biti predmet proucavanja psihologije a ne ekonomije. Ono sto ekonomija ima za reci o tome je da je krivulja najamnog rada povinuta unazad sto znaci da ljudi sto vise zaradjuju manje rade odnosno kupuju slobodno vrijeme viskom novaca (u prosjeku). Ono sto Piketty predlaze je da se tim ljudima uzme njihov akumulirani rad kako bi oni radili vise a imali manje.

    Drugim rijecima Piketty misli da je rad vrlina a akumulirani rad mana. Psihijatrijski slucaj. Neka se fino rodi ko Sizif a nas pusti sa svojim glupostima na miru. U danasnje vrijeme roboti su tu da rade a ljudi su tu da razmisljaju, ako imaju s cim.

    • zsikic kaže:

      samo kratko; p. prijedlog je progresivno oporezivanje ekstremnih nasljedstava koja stvaraju rentijere, a ne vaših “nasljednika traktora”

      • Hrvoje Radic kaže:

        drzava ce bolje proci ako oporezuje posao koji ja napravim sa svojim nasljedjenim kapitalom bez obzira radilo se o traktoru ili 100 milijardi dolara

  3. Hrvoje Radic kaže:

    Zaboravio sam najbitnije. Jednakost. Svi su puni prica o jednakosti. To ukljucuje i papu i Obamu i komuniste i mnoge druge. Bogatstvo drustva je u razlicitosti. Sto je kompleksniji oblik zivota to su razlike izmedju jedinki vece. Jednostavno vise komponenti ima vise nacina da se medjusobno povezu i manifestiraju.

    Jednakost koju su propagirali komunisti nije nista drugo nego svodjenje ljudskog drustva na razinu insekata. Svi su mravi isti u koloniji. Svi imaju isto, svi misle isto i svi rade isto. Priroda je komunizam izmislila davno prije covjeka.

    No, barem sto se mene tice, insekti mi nisu idoli u zivotu. Ja sam razlicit od svih koje poznajem i to je kvaliteta mog zivota. Ne razmisljam isto kao i drugi, ne trosim isto kao i svi drugi, ne citam isto sto i svi drugi, nemam dobara jednako kao i svi drugi, ne vjerujem u isto u sto vjeruju i svi drugi, nemam jednaku inteligenciju kao i svi drugi nemam iste navike kao i svi drugi i nemam jednaku karmu kao i svi drugi. Jednom rjecju unikatan sam.

    Pokusaj izjednacavanja ljudi po bilo cemu je nasilje. Nikad necemo biti jednaki. Neki su veci, drugi manji, neki su ljepsi drugi ruzniji, neki su inteligentniji drugi gluplji, neki ce sa 10000 dolara investirati i zaraditi 60 milijardi kao Warren Buffet dok ce drugi otici u kasino i potrositi 10000 dolara koje su imali i jos 10000 dolara koje nisu imali. Samo bi kreten uzeo 30 milijardi dolara Warrenu Buffetu i dao ih kockaru da oni budu jednaki nekoliko sati dok kockar ne prokocka i tih 30 milijardi dolara. U komunizmu smo svi morali misliti jednako, imati jednako, pricati jednako, vjerovati jednako. Religije isto traze od svojih sljedbenika. Svi moraju vjerovati u isto, na isti nacin, iako su im svijesti na potpuno razlicitim nivoima. Ljudi su ubijani, muceni i zatvarani zato sto nisu bili jednaki kao i svi ostali.

    To nije utopija. To je nasilje. To je pakao.

    Pusti bogate da budu bogati, intelektualce da budu intelektualci, ateiste da budu ateisti, vjernike da budu vjernici i bavi se sobom. Traziti od nekoga da bude slican nekom drugom je nasilje. Nasilje vodi u patnju i robovanje a ne u blagodat. Niti smo svi jednaki, niti cemo ikada biti, niti se trebamo svi pomijesati niti je ista od toga moguce. Vjerski i politicki vodje bi trebali pomoci svojim sljedbenicima u potrazi za srecom i slobodom umjesto da od njih rade vojnike svojih suludih ideja.

    Sto su jednike slicnije jedna drugoj drustvo tih jedinki je siromasnije i lakse upravljivo a to odgovara samo onima koji vode stado zbog svojih a ne zbog ciljeva stada.

    • zsikic kaže:

      opet kratko; riječ je o ekstremnoj (i socijalno pogubnoj) nejednakosti, a ne o nejednakosti

      ad. Waren buffet: I happen to have a talent for allocating capital. But my ability to use that talent is completely dependent on the society I was born into. If I’d been born into a tribe of hunters, this talent of mine would be pretty worthless. I can’t run very fast. I’m not particularly strong. I’d probably end up as some wild animal’s dinner.

      usput, mravi su ekstremno hijerarhizirana vrsta

      • Hrvoje Radic kaže:

        pitanje je kako siromasne izvuci iz ekstremnog siromastva. jedini odgovor na to na duzi rok je obrazovanje no ja sam ustvari govorio o necem drugom. samo sam primjetio da ljudi stalno pokusavaju od heterogenog napraviti homogeno i to je bio uzrok velikim tragedijama.

      • Pike kaže:

        Da, Buffet je milijarder jer se rodio u Americi i isto tako tamo ljudi imaju 50k$ per capita jer su u Americi. Da žive u Bangladešu ne bi bilo ni milijardera Buffeta ni 50k$ per capita.

        Pikettyev zahtjev je da ne postoje ljudi poput Buffeta. On sam svoje mjere eksplicitno naziva konfiskatornim porezima. Porez na imovinu koji bi oduzimao imovinu i visoki porez na dohodak koji bi spriječio da se imovina akumulira.

  4. Pike kaže:

    “Mislim da je Piketty fulao football.”

    Hrvoje, nije on fulao nego igra potpuno drugu utakmicu u drugom sportu,… i trenutno vodi.
    Kad vidiš da netko redovno prebacuje gol treba provjeriti dal umjesto nogometa možda igra američki nogomet😉

    Nije stvar da li je knjiga teorijski i empirijski suvisla. Da se baš svaka riječ u knjizi pokaže pogrešnom to ni malo neće promijeniti njen zaključak ljudima kojima je namjenjena – konfiskaciju privatnog vlasništva. Cilj koji se želi postići se ne mijenja (zato i je cilj), mijenjaju se samo načini i sredstva kako do njega doći.
    To što ispada da Piketty ne razumije ni kapital ni kamatu ni cambridge capital controversy, što fula u podacima, što nemarno koristi pojmove,… sve bi to bilo bitno ako se radi ozbiljan akademski rad, ali ako se treba legitimirati jedan politički potez korištenjem akademskog riječnika onda je sve to manje važno. Takvim detaljima će se baviti mala manjina (nekad zvani buržoaski ekonomisti danas evo vidimo skrbnici bogatih), a u svijest javnosti će otići “kako je jedan ekonomist pokazao kontradikciju kapitalizma i mora se djelovati da se to spriječi”. Tko će se natezati s nekakvim “koeficijentom elastičnosti supstitucije kapitala”.
    Knjiga je prva na Amazonu, digla se velika strka i funkcija je više nego dobro obavljena. Za sada u svakom pogledu dostojni Marxov nasljednik.

    Takvih primjera u intelektualnoj povijesti ljevice ima puno. I danas ima hrpa sličnih mitova koji se vjerojatno još uče i u školama iako su bazirane na potpuno svjesnom laganju, eufemistički zvanom intellectual dishonesty.
    Jedan primjer:
    Marksistički povjesničari su tvrdili da je big business doveo Hitlera na vlast financirajući i pomažući naciste, klasna borba i tako to. No to je dugo vremena bila nedokazana teza. Onda je David Abraham, marksistički povjesničar otišao u arhive i napisao knjigu koja je dokumentirala i potvrđivala marksističku tezu o fašizmu kao zaštitniku ekonomskih interesa kapitalista. I svi sretni, kritike izvrsne, mladom povjesničaru s Princetona se smješila uspješna akademska karijera… idila. Samo što ima jedan mali problem, cijela knjiga je bila laž. Naime negdje u isto vrijeme povjesničar Henry Turner je radio na istoj temi i pokazao je da su naciste financirali mahom srednja klasa preko članstva, donacija i publikacija, a da su veliki industrijalci podupirali mainstream konzervativne stranke. Turner je onda provjerio Abrahamove izvore i pokazao da je Abraham izmišljao citate, mijenjao rečenice, izbacivao dijelove koji mu ne odgovaraju, mijenjao datume kako bi dokazao svoju tezu. Digla se velika frka među povjesničarima oko toga i na kraju je Abraham morao napustiti profesiju. I nije to išlo nimalo glatko, unatoč jasnim dokazima nije manjkalo “uglednih” koji su i tada branili Abrahama.
    A ne treba se čuditi ako se i danas čuje kako je krupni kapital doveo Hitlera na vlast.

    • zsikic kaže:

      najzanimljiviji i najinformativniji su komentari

      (inaće, tko je john galt?
      heroj samouke “filozofkinje” (objektivizma i egoizma) ayn rand
      tko je ayn rand?
      netko tko je fascinira ja, ja, ja, 15-godišnjake)

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s