Draghi je u jednoj od nedavnih izjava napokon ukazao na problem nepostojanja EU budžeta (i njemu odgovarajućih transfera), te na nedostatak zadnjeg kreditora (što ECB odbija ili pravno-politički ne može biti). Probleme koje zbog toga ima Eurozona pa i cijela EU trebao bi riješiti Postupak prekomjernog disbalansa poznatiji kao EIP (Excessive Imbalance Procedure).

EIP ovlašćuje Europsku komisiju da, prema jasno određenim indikatorima, daje obvezujuće preporuke državama članicama (pa tako i Hrvatskoj) kada njihova gospodarstva uđu u stanje disbalansa. Sam po sebi taj mehanizam ne bi bio loš instrument (u podrućju zajedničke valute bez formalnih mehanizama transfera), no kako je definiran više potiče disbalanse no što ih dokida. Jedino što može postići jest da Eurozonske disbalanse pretvori u globalne disbalanse, a i to veoma teško.

Prije nego opišemo djelovanje EIP-a i obrazložimo ove tvrdnje podsjetimo se što znači biti u balansu. Na primjer, elastična opruga je  u balansu kada je elastična sila njezinog stezanja i njezinog rastezanja jednaka nuli. Ako oprugu rastegnemo sila stezanja vraćat će je u balans, kao što će je i sila rastezanja vraćeti u balans ako oprugu stegnemo. Povratka u ravnotežu nema bez te dvije sile.

ballspringforces1

Kako Europska komisija (za razliku od opruge) djeluje prema pravilima EIP-a?

Ona zemlje s prekomjernim deficitom ili prekomjernim dugom prisiljava na mjere „štednje“ (tj. na smanjenje javne potrošnje itd.) ali zemlje s prekomjernim suficitom i prekomjernim pozajmicama ne prisiljava na mjere „potrošnje“ (tj. na povećanje javne potrošnje itd.). Ako cijena rada u nekoj članici prekomjerno raste Komisija od članice traži da je smanji, ali ako ona prekomjerno pada Komisija od članice ne može tražiti da je poveća. EIP se aktivira ako su vanjske investicije članice prekomjerno negativne, ali ne može ništa ako su one prekomjerno pozitivne. EIP djeluje ako je inflacija previsoka, ali ne može djelovati ako je preniska. Svi indikatori EIP-a jednostrani su na taj isti način.

To naprosto nije mehanizam koji može stvoriti ravnotežu. To nije postupak za stvaranje balansa. To je postupak za generiranje disbalansa. Točnije, to je mehanizam za generiranje deflacije, suficita i smanjene domaće potražnje, kojem je izvoz jedini mogući izvor rasta.

Naravno, za gospodarstvo veličine koju ima Eurozona to je neodrživo. Izvoz ćini oko 15% BDP-a Eurozone i u postojećoj svjetskoj konstelaciji može dodati tek 0.5% njenom rastu. U režimu izvozne orijentacije gospodarski sektori koji su okrenuti domaćoj potražnji nemaju poticaja da investiraju, što znači da 85% gospodarstva ne investira (jer njihovo tržište ne raste). Nije čudo da je P. Polman glavni menadžer Unilevera u kolovozu izjavio da bez realnog rasta plaća Unilever nema drugih opcija do rezati troškove i investicije.

Dakle, čak i u veoma kompetitivnim zemljama poput Njemačke i Nizozemske korporacijske investicije padaju. Korporacije su u modusu štednje i ne investiraju svoje profite (bar ne kod kuće). U zadnjih godinu dana europske kompanije dodale su novih 50 milijardi na stari trilijun spremljenoga casha. S niskom inflacijom i velikim džepovima deflacije i nikakvoga rasta cash je postao glavna investicija.

EIP nije zdrava ekonomska politika nego je neko kvazi moraliziranje. Dug i deficit su zli, financijska imovina i suficit su dobri. Visoke plaće su zlo, a niske dobro. Rastuća valuta je dobra, padajuća je zla. Opruga se opire samo rastezanju, a ne i stezanju, jer je stezanje dobro, a rastezanje zlo?

Želi li Europa doći u ravnotežu mora prihvatiti „obje sile“. Ekonomistima je to jasno. Čak i u Njemačkoj. Jens Weidmann iz Bundesbanke poziva na rast plaća u Njemačkoj, jer samo rast plaća od najmanje 2.25% godišnje na razini cijele Eurozone može inflaciju dovesti tamo gdje bi trebala biti. Dakle i rastezanje je dobro, samo u to treba uvjeriti političare i financijski sektor.

4 responses »

  1. zvonimir živković kaže:

    svi znaju, pa tako i nijemci, da će politikom štednje, koju nameću EU, osiromašiti sve oko sebe i da tada neće imati kome šta prodavati i stvarati suficit, stoga, da nešto smrdi,, smrdi !!,, a poput svake ribe, smrdi od glave,,,, pitanje koje uistinu traži odgovor je , gdje je glava ?

  2. Politika štednja je zapravo izrazito Njemačka politika, to bi trebalo nekako diferencirati, jer pored Njemačke politiku štednje podržavaju samo još neke manje članice koje uostalom imaju jaku financijsku ‘industriju’.
    Ono što mene čudi je da Njemci, koje inače cijenim kao inteligentne, tom politikom ne rade samo protiv ekonomija mnogih članica, već u konačnici rade i protiv sebe.
    Izvozna dogma koju su nametnuli omogućio im je veliki suicit, ali taj suficit kojim raspolažu za posljedicu ima zapravo smanjenje i njihova standarda. Jer taj novac se ne ulaže ni u potrošnju ni u nove tehnologije, već se sukladno nametnutoj dogmi ponajprije gleda investirati u financijsku industriju, koja premda gomila daleko veće gubitke od realnoga sektora, ima povlastice kod Europske CB pa uvijek biva sanirana kod puklo da puklo…
    Na kraju samo mali komentar na balans i disbalans odnosno stezanje i rastezanje opruge, stanje ravnoteže ili ‘balansa’ je u ekonomiji valjda najgore moguće stanje.

  3. Bicu kratak. Stednja je super. Nije problem u stednji nego u monetarnoj politici. U krizi 2008e trilioni su nestali iz opticaja sa obje strane Atlantika. Jedna strana ih je vratila u opticaj druga nije. Jedna se izvukla iz recesije druga nije. Njemacka nema sto ici u deficit kad ima 5% nezaposlenost. Nije uopce u tome problem. Grcka mora stedjeti da bi mogla smanjivati poreze i cijenu drzave. Ali monetarna politika ljudi. Monetarna politika je 90% makroekonomske politike. U velikoj depresiji nikakav deficit nije pomagao dok se nije rjesio problem monetarne politike. Draghi nema pojma skupa sa celnicima Bundesbanke sto se vidi iz prilozene situacije u Europi. Inflacija mu je 0.3% i u opadanju. Nezaposlenost ne pada ili pada nedovoljno. Ovaj cijeli EIP me podsjeca na stelanje podvozja dok je problem sto nema benzina u rezervoaru. Ne kazem da je podvozje nebitno ali…

  4. BTW, ne moze rast placa dovesti inflaciju u okvire nego obratno ali nema veze.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s