O poduzetništvu danas mislimo u svjetlu velikih inovacija koje svuda oko nas vidimo  kroz prizmu Schumpeterove 70 godina stare teorije kreativne destrukcije. Stare firme koje su nekada preobrazile svoj sektor neumitno propadaju jer više ne mogu odgovoriti na izazove koje pred njih postavljaju mlade sturtup firme svojim inovacijama. Na groblju starih i zaostalih niču mladi i napredni.

The Economist je prije nekoliko godina imao poseban broj posvećen poduzetništvu „kao ideji ćije je vrijeme napokon došlo … poduzetništvo je postalo cool … njegov rast koji se ubrzava već 30 godina nije bitan samo za ekonomiju, on mijenja stav prema svemu, od osobnih karijera do društvenog ugovora … pred nama se rađa novo poduzetničko društvo“.

U mnogim člancima, knjigama i izjavama možemo čuti da nikada nije bilo tako lako otvoriti svoju firmu i postati poduzetnikom. Startupima su dostupni mnogi poslovni servisi, a i do potrošaća je danas lako doći, budući da su digitalne tehnologije sveprisutne i jeftine.

No, taj opći dojam ne potvrđuju i egzaktna istraživanja. Ekonomisti Hathaway i Litan u članku znakovita naslova The Other Aging of America: The Increasing Dominance of Older Firms dokazuju kako ne stari samo američka populacija nego stare i američke firme: „Naše istraživanje otkriva stalni rast ekonomskog udjela starih firmi. To je trend koji nalazimo u svim državama i gradovima, u firmama svih velićina, i u svim ekonomskim sektorima … Koji god tome bio razlog, sve je veća prednost biti ustoličen nego nov.“

U 1992. godini 23% američkih firmi bilo je starije od 15 godina i zapošljavalo je 60% radnika u privatnom sektoru, 2011. godine takvih je firmi bilo 34% i zapošljavale su 72% radnika u privatnom sektoru. Svim mlađim godištima udjel je padao u tih dvadeset godina, kao što je padao i postotak njihovih zaposlenika.

Osim toga, stvaranje novih firmi u stalnom je padu od kraja 1970-tih, a stopa propadanja firmi u stalnom je rastu za sve firme osim onih koje su starije od 15 godina (za njih je stopa propadanja ista zadnjih dvadeset godina).

Godišnja stopa stvaranja novih firmi (tj. omjer novonastalih i svih firmi u nekoj godini) bila je 12% krajem 1980-tih. Pala je na 10,5% neposredno pred recesiju 2007. godine, da bi se u svega nekoliko recesijskih godina strmoglavila na 8%.

Zato je krajem 1980-tih čak 47% firmi bilo mlađe od 5 godina, dok je taj postotak pao na 39% sredinom 2000-tih te i dalje pada (te mlade firme stvarale su 39% novih poslova krajem 1980-tih, a 33% sredinom 2000-tih).

Dakle, starenje firmi rezultat je smanjenog stvaranja novih firmi i rastuće stope propadanja mlađih firmi, sve u suprotnosti s općim dojmovima i Schumpeterovom teorijom.

Naravno, to ne znači da ne bi bilo bolje da se ekonomija ponaša u skladu sa Schumpeterovom teorijom. Ekonomija prepuna starih firmi u konačnici je manje produktivna nego što je ona s više novih fleksibilnih i inovativnih firmi. Automobil, avion, računalo, klimatizacija i internetsko pretraživanje samo su neke revolucionarne i visokoproduktivne inovacije koje su stvorile mlade firme.

Radi se o tome da čak ni američka stvarnost (od koje bismo to najprije očekivali) više nije takva. Zato Hathaway i Litan (u jednom drugom članku) predlažu zanimljivu mjeru koja bi promijenila taj negativni trend: povećanu imigraciju stranih poduzetnika i davanje permanentnih radnih dozvola stranim diplomcima s američkih sveučilišta u STEM ( science, technology, engineering, mathematics) područjima (naime, postotak poduzetnika među imigrantima dvostruko je veći nego među rođenim amerikancima, ne samo danas nego i kroz američku povijest, a vrijednost STEM diplomaca za uspjeh mladih inovativnih firmi vjerojatno je samorazumljiva).

One response »

  1. hmatezovic kaže:

    A i Norveška je jedna od zemalja koja to potiho radi: As of 2012, an official study shows that 86.2% [5] of the total population have at least one parent who is born in Norway and more than 660 000 individuals (13.2%) [5] are migrants and their descendants; numbering 110 000 second generation migrants born in Norway.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s