Nema sumnje da stroge mjere štednje, koje se tehnički realiziraju kao redukcija deficita, rezultiraju smanjenom (socijalnom) državom. Pitanje je radi li se tu o rastakanju države kao kolateralnoj žrtvi opsjednutosti deficitom ili je riječ o korištenju deficita kao izgovora za to rastakanje.

Odgovor možda nudi naćin na koji se deficit reducira. Naime, moguće ga je reducirati smanjenjem državne potrošnje ili povećanjem poreza (naravno, uz postojeće zakone koji su čisto politička odluka, a ne i ekonomska nužnost; o tome usp. ovdje).

Britanska vlada, na primjer, deficit u gotovo 100%-tnom iznosu reducira smanjivanjem državne potrošnje (iako je najavljivala da će 80% realizirati kroz smanjenje državne potrošnje, a 20% kroz povećane poreze).

Ili kao što je (svojevremeno) sasvim eksplicitan bio Olli Rehn (tada kao član Europske Komisije odgovoran za ekonomiju) napadajući francuske poćetne pokušaje usklađivanja s EU pravilima o deficitu: „Proračunska disciplina mora proizaći iz smanjene državne potrošnje, a ne iz povećanih poreza!“

Ako se radi samo o smanjenju deficita ćemu taj ekstremni disbalans u upotrebi mogućih mehanizama?

Osim toga, u vrijeme izuzetno niskih kamata i recesije koja je još prisutna (ili još uvijek vreba iza ugla) nema makroekonomskih razloga za radikalnu redukciju omjera deficita i BDP-a. (Ako ne razumijete tu makroekonomsku činjenicu naprosto zamislite što bi zadesilo Europu da je 1945. kao svoj prioritet postavila redukciju tada enormnih deficita.) No, ako nema makroekonomskih razloga za redukciju deficita onda moraju postojati neki drugi motivi. Izgledni kandidat je glavna posljedica te politike: rastakanje socijalne države.

U vezi s tim nameće se sljedeće pitanje. Zašto bi netko umjesto argumenata za smanjenje državne potrošnje (koji su bar u nekim aspektima smisleni) koristio besmislene argumente o omjerima deficita i BDP-a?

Proponenti ideje da je uzrok reduktivne politike opsjednutost deficitom  smatraju da je deficit, posredstvom opozicijskih političara (kojima je najjednostavnije napasti vladu koja je u deficitu, jer je glasači vide kao firmu u bankrotu; usp. ovdje) i medija (koji obožavaju simplifikacije), postao nezaobilazna i lako „shvatljiva“ tema političkih poruka. Po njima, rastakanje države tek je kolateralna žrtva takvog stanja.

Međutim, glasači (bez obzira što, nažalost, vjeruju da je država samo velika firma) imaju i druge mnogo važnije preference. Oni žele svima dostupnu zdrastvenu skrb, oni žele socijalnu zaštitu najugroženijih, oni žele svima dostupno obrazovanje, oni žele mirovine uz koje ne moraju kopati po smeću. Na primjer, NatCen-ov British Social Attitudes Survey pokazuje da tek ispod 10% britanaca preferira manje poreze i manju socijalnu državu; usp. donji graf (plava linija prikazuje postotak građana koji žela manje poreze i manju državu).

Zato je glasaće skoro nemoguće pridobiti argumentima o nužnosti smanjenja socijalne države. Glasaći razumiju što su njihovi temeljni interesi. No, glasaći ne razumiju makroekonomiju. Ako im mediji stalno ponavljaju da se deficit mora smanjiti, jer će država inaće bankrotirati (kao i svaka firma ili oni sami kada su u minusu) onda će „razumijeti“. To je politički jedino mogući naćin da se smanji socijalna država.

Kao što kaže J. Warner urednik Daily Telegrapha (i kao što su govorili i radili čikaški momci): „Državu možete smanjiti samo u vrijeme ekonomske krize. To djeluje prociklički (tj. produbljuje krizu i makroekonomski je nesuvislo) ali nitko to ne želi u dobrim vremenima i zato to možete provesti samo u lošim.“

P.S.

Što se tiče katkada suvislih argumenata za smanjenje državne potrošnje oni sigurno ne uključuju medijski popularnu mantru o tome da privatnici sve rade bolje od države jer riskiraju svoj a ne tuđi novac.

Radi se o tome da privatni sektor ne investira u visoko rizične projekte (što je normalno). On ima hrabrosti svoj novac investirati tek tamo gdje je država odradila taj visoko rizični dio posla investirajući zajednički novac – od zelene revolucije do biotehnologije, od farmakologije do silicijske doline (upoznajte se npr. s poviješću hibrida, antibiotika, iphone-a, interneta, socijalnih mreža i sl.)

Ili da citiram Keynesa: “Za državu nije važno da malo bolje ili malo lošije ćini ono što već ćine pojedinci, nego da ćini ono što trenutno nitko ne ćini”. (The End of Laissez-Faire, 1926).

Detaljne studije uloge državnih investicija u najvećim inovacijama modernoga svijeta možete naći u knjizi Mariane Mazzucato The Entrepreneurial State – Debunking Public vs. Private Sector Myth (vjerujem da ćete biti iznenađeni, pogotovo ako ste mlađi od 40 godina).

8 responses »

  1. Pike kaže:

    Ah, rastakanje welfare statea, 30ak godina ljevica priča o rastakanju welfare statea i isto toliko on konstantno raste (samo kada bi se htjeli pogledali podatci). A rasti će i dalje, ne trebate se brinuti, država socijale je najgori oblik (društvenog) parazita i jedini način na koji će nestati je da prvo uništi organizam na kojem parazitira.

    I zanimljivo je kako građani razumiju da je welfare state dobar za njih, a ne razumiju da su dug, deficit i državna potrošnja isto tako. Nekako ispada da je demokratski izbor ispravan samo kad naginje na lijevo…
    Mogu li pretpostaviti da birači ne razumiju ni kako je Obamacare dobar za njih, a pogotovo u svijetlu nedavne afere Grubergate.
    http://www.gallup.com/opinion/polling-matters/178619/american-public-attitudes-toward-affordable-care-act-frozen-negative-state.aspx Eh ti demokratski deficiti…
    Inače evo malo detaljnije istraživanje što Britanci misle o toj temi. Kladim se da ću pogoditi na koja su pitanja ispravno odgovorili🙂
    https://d25d2506sfb94s.cloudfront.net/cumulus_uploads/document/goqf59ehfd/YG-Archives-Pol-Trackers-Government%20Cuts-151214.pdf

    A i za ovo oko iskorištavanje krize i provođenja reformi. Jel vam poznato ime Rahm Emanuel i izjava iz 2008.:
    “You never want a serious crisis to go to waste. … This crisis provides the opportunity for us to do things that you could not before.”
    Znam, znam, ic okej ven left das it…

    U pravu ste za Mazzucato, svi bi trebali vidjeti njeno djelo. To je jedan od boljih primjera kako formom i sadržajem treba izgledati manipulacija i laganje u svrhu napredovanja u hijerarhiji vladajuće klase. Dotična je uspješno dogurala i do europske komisije.
    Ne volim frazu dobra stara vremena, al mi je draže predmoderno svećenstvo koje je služilo kao intelektualni tjelohranitelj vlasti i davalo joj legitimitet od ovih danas. Za razliku od ovog modernog svećenstva barem su znali pričati lijepe priče… i uvjerljivije.

    Btw. naČin, glasaČe, Čini

  2. Pike kaže:

    Ako vam je YouGov primjer, loš vam je primjer. Nisu oni “samo stavi anketu pa nek se klika” pollsteri.
    http://en.wikipedia.org/wiki/YouGov#Accuracy

    Yap, ljevičari. Mislim da nije sporno da ovakav Obamin komentar je u principu svakome s lijeva samorazumljiv.
    http://www.realclearpolitics.com/video/2013/05/05/obama_to_ohio_state_grads_reject_voices_that_warn_about_government_tyranny.html
    I mogao bih nabrajati hrpu ljudi (iz Amerike i izvan) koji podržavaju Obaminu administraciju, a idu od lijevog centra do radikalnije ljevice.
    Jel Obamacare implementacija lijeve politike? Je. Ako ne vjerujete meni pitajte recimo Žižeka. A dodao bih i da metoda kako je proguran je tipično lijeva kao što nam je afera oko GruberGatea razotkrila. (da ne bude zabune, ništa kontra Obame i političara općenito u ovom slučaju. Manipulacija i laganje je sastavni dio opisa posla svakog političara, ovo ide lijevu elitu koja piše i legitimira zakone koji se donose).
    Tako da “If it looks like a duck, swims like a duck, and quacks like a duck, it is a duck.”

    I ne morate mi stavljat linkove na vaše tekstove, ispod većine ionako vjerojatno stoji moj komentar😉

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s