Eddie Murphyjev komični  klasik https://www.youtube.com/watch?v=l_LeJfn_qW0 u kojem se on prerušava u bijelca Mr. Whitea i ubrzo otkriva da „bijelci, kada su sami, jedni drugima stvari daju besplatno“ dobio je iznenađujuću znanstvenu potvrdu.

Redžo Mujčić i Paul Frijters, ekonomisti sa Sveučilišta u Queenslandu, angažirali su 29 mlađih suradnika (oba spola i raznih etniciteta) da ulaze u javne autobuse u Brisbaneu (Queensland, Australija) i umeću u skener prazne karte. Nakon što skener glasno zazviždi obavještavajući vozača da putnik nije platio vožnju Mujčić-Frijtersovi suradnici ponavljaju isti tekst: „Nažalost nemam novca, ali morao bih brzo stići na milju udaljenu stanicu.“

U više od 1500 opažanja eksperiment je otkrio bitnu (statistički relevantnu) rasnu diskriminaciju. Vozači su bili dva puta skloniji besplatnu vožnju dopustiti bijelim nego crnim putnicima (72% prema 36% dozvoljenih besplatnih vožnji).

Vozači su pokazali i relativno favoriziranje vlastite rase, ali čak su i crni vozači favorizirali bijele putnike u odnosu na crne (dopuštali su besplatnu vožnju u omjeru 83% prema 68% za bijelce).

Rasna diskriminacija bila je prisutna i kada su Mujčić-Frijtersovi suradnici bili uniformirani (kao vojnici, poslovni ljudi i sl.). Na primjer, putnicima vojnicima dopuštana je besplatna vožnja u 97% slučajeva ako su bili bijelci, a samo u 77% slučajeva ako su bili crnci.

Ovaj zanimljivi eksperiment u tradiciji je mnogih eksperimenata u kojima su sociolozi slali suradnike različitih rasa da u različitim situacijama ostvaruju svoja prava. No, u ovom eksperimentu (što je novost) radi se o diskriminaciji ustupcima.

Danas je teško naći, čak i na nižim razinama odlučivanja, svjesnu uskratu manjinskih prava. No, lakše je zamisliti odluke kojima oni koji odlučuju (npr. vozači autobusa) daju veće ustupke onima koji nisu manjina. Razumno je očekivati da su diskriminirajući pokloni mnogo češći od diskriminirajućih uskrata. Ovo je očekivanje potvrđeno Mujčić-Frijtersovim eksperimentom.

Naravno, u oba slučaja radi se o diskriminaciji, iako je oni koji daju poklone možda nisu toliko svjesni kao oni koji uskraćuju prava.

Policajac koji zbog prekomjerne brzine sustavno kažnjava crnce koji voze ispod dozvoljene brzine svjesni je rasist. Onaj koji će prekomjernu brzinu češće oprostiti bijelim vozačima nego crnim vozačima diskriminira crnce čak i ako toga nije svjestan.

Sve u svemu, rasne privilegije možda nisu tako drske i bestidne kao u klasiku Eddie Murphyja, ali one i dalje postoje kao diskriminirajući i najčešće nesvjesni ustupci.

One response »

  1. Simun kaže:

    Vjerujem da sam vise puta komentirao vase clanke u istom duhu kao sto cu uciniti i ovaj puta. Naime, ukazivao sam na to da koristite neki pojam na nacin koji zamagljuje, komplicira i otezava shvacanje problema. Umjesto da koristite jezik sto je prezicnije moguce i na nacin koji olaksava analizu. Vas, buduci da ste matematicar, mjerim po tom pitanju i stroze nego bih drugog komentatora.

    Ovdje se radi o pojmu “diskriminacija”. U hrvatskome se jeziku potpuno izgubilo izvorno znacenje (“razlikovanje”) i taj se pojam koristi samo za opis negativne pojave, tj. znaci, “nepravedan tretman”. To je OK, ali vazno je znati da u engleskome diskriminacija moze znaciti i nepravedan tretman i razlikovanje (u smislu uocavanja razlike).

    Kada biste svoj tekst prepravili tako da izbacite rjec “diskriminacija” (zamjenite ju drugim rjecima po vasem izboru) vas bi tekst postao bolji! Jasniji, odredjeniji.

    Na primjer, postalo bi moguce postaviti pitanje “predstavlja li svako razlikovanje nepravedan tretman?”. Pitanje se Vama mozda cini trivijalno, ali meni ne cini. Ako neki Zadranin redovito vozi na nekoj ruti, pri cemu se zaustavlja kada vidi autostopere, ali ih poveze samo ako su Zadrani — je li to nepravedno prema onima koje ne poveze? Trebamo li tu koristiti rjec “diskriminacija” (nepravedan tretman)?

    Pitanje razlicitog tretmana je fundamentalno pitanje pravednosti i potpuno zasluzuje pozornost koja mu se posvecuje. Ali je i toliko nijansirano, da je zaista nuzno biti maksimalno precizan.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s