Njemačke brige

Povrat grčkoga duga od 317 milijardi eura možda i nije najveća njemačka briga. Taj bi dug mogao biti zanemariv u usporedbi s tempiranom bombom (dubioznih ?) financijskih derivata kojih samo Deutsche Bank ima u vrijednosti od 70 tisuća milijardi eura. To je iznos 20 puta veći od njemačkog BDP-a.

Ovog „financijskog oružja masovnog uništenja“, kako ga zove Warren Buffet, Lehman Brothers je imao u iznosu od „svega“ 30 tisuća milijardi eura kada je ono izazvalo Lehmanov bankrot kojim je zapoćela svjetska financijska kriza 2008.

Možda je 2008. prošlost, ali Deutsche Bank ne izgleda blistavo. Za to zadužene američke i britanske institucije dokazale su de je banka kriminalno namještala međubankarske kamate, za što je platila kaznu od 2.2 milijarde eura. Njena četiri izvršna direktora njemačko pravosuđe progoni zbog lažnih svjedočenja, a dva su joj glavna meneđera (zadužena za derivate) prošli mjesec smijenjena. Par dana kasnije tužitelji su iznenada ušli u bančine frankfurtske urede kako bi došli do podataka o sumnjivim klijentima.

Istovremeno financijski produkti u Deutsche Bank portfelju postaju sve opasniji. Njemački ZEW (prognoza 350 ekonomista o polugodišnjim izgledima njemačke ekonomije) pao je za 43% u zadnja tri mjeseca (Njemačka tu nije iznimka – Austrija, Nizozemska i Finska imaju slične probleme, ali to su sitnice u usporedbi s rizičnim plasmanima Deutsche Bank).

Neposredno prije djelomičnog otpisa grčkoga duga 2012. Europska Centralna Banka je pomogla Deutsche Bank da se riješi toksičnih grčkih obveznica, tako što ih je otkupila (čime su one pale na leđa europskih poreznih obveznika). Tako je Deutsche Bank spašena (kao i mnoge druge, uglavnom njemačke i francuske banke), pa nema razloga vjerovati da će je mudro europsko-njemačko vodstvo sljedeći put ostaviti na cjedilu.

A sljedeći put je sve bliže. Čak i mali grčki val može ozbiljno uzdrmati taj bankarski konvoj i izazvati lančanu reakciju bankrota. Jer ako išta pođe po zlu  Deutsche Bank može pokriti samo mali dio svojih 70 tisuća milijardi derivata.

Schaeuble, Merkel i ostali „nesalomljivi“ eurozone imaju zašto brinuti. Glavni razlog možda ipak nije grčki dug koji je tek 0.5% izloženosti derivatima tek jedne njemačke banke, nego je to možda prije nesigurnost stvorena financijskom piramidom tipa Deutsche Bank-inih 70 tisuća milijardi eura.

O autoru zsikic

https://www.fsb.unizg.hr/matematika/sikic/
Ovaj unos je objavljen u Ekonomija, politika i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s