U sjeni brexita neprimijećenom je ostala važna odluka Engleske centralne banke: pružateljima platnih usluga, tzv. PSP-ima (Payment Service Providers), omogućit će se čak i ako nisu banke da imaju račune u centralnoj banci kako bi mogli konkurirati bankama u ponudi tekućih računa (i u tom cilju će se krenuti u potrebne izmjene zakona).

To možda zvuči kao minorna tehnička mjera, ali ona može bitno promijeniti postojeći financijski sustav.

Naime, trenutni i opće svjetski financijski model u kojem su komercijalne banke glavni stvaratelji novca temelji se na činjenici da one objedinjuju dva posla: (1) pružanje usluga platnoga prometa preko tekućih računa i (2) davanje kredita.

(Oni koji misle da u današnjem svijetu kontrolu nad izdavanjem novca ima država, tj. da njena centralna banka izdaje novac koji građani zatim deponiraju u komercijalnim bankama koje te depozite dalje posuđuju, neka pogledaju ovdje.)

Kada odobri kredit komercijalna banka stvara novac i tu je ključna njena procjena hoće li kreditom biti stvorena nova vrijednost koja opravdava stvaranje toga novca (jer je stvaranje novca bez odgovarajućeg stvaranja roba ili usluga inflatorno). Čak kada bi banke to radile idealno, što je daleko od istine (jer u trenutnom sustavu imaju jake poticaje da kreditiraju spekulacije), još uvijek ostaje činjenica da banke na razne načine (npr. dopuštaju vam da odete u minus) kreditiraju tekuće račune mimo ikakvog stvaranja roba i usluga.

PSP-ovi nemaju tih mogućnosti, jer oni barataju samo s onim novcem koji imaju. Zato će, kaže Mark Carney guverner Engleske centralne banke: „Ova tehnička mjera promijeniti prirodu novca, posebno omjer novca koji stvaraju komercijalne banke prema onom koji stvara centralna banka (trenuto 97% : 3%), prodrmati temelje središnjeg bankarstva i dovesti do ništa manje nego demokratske revolucije za sve one koji koriste financijske usluge“.

Vjerujem da će u ovom novom režimu PSP-i jasno pokazati da se platni promet može efikasno provoditi bez privilegije stvaranja novca, bez izlaganja klijenata financijskim rizicima i bez sigurnosnih mreža TBTF-ovima (to big to fail) na račun ukupne ekonomije.

Odgovori

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s