Imovina banaka kao postotak BDP-a

Donji graf prikazuje imovinu banaka kao postotak BDP-a u pojedinim zemljama diljem svijeta.

Uočite da je postotak u europskim zemljama izuzetno velik, od 350% – 400% (ako izuzmemo Italiju i Grčku gdje je oko 250%).

U SAD je gotvo najniži, oko 100%.

Zna li netko objasniti taj fenomen?

bank.jpg

Oglasi

O autoru zsikic

https://www.fsb.unizg.hr/matematika/sikic/
Ovaj unos je objavljen u Ekonomija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

5 odgovora na Imovina banaka kao postotak BDP-a

  1. Damir Živković napisao:

    Japan i SAD – odnosno njihove centrelne banke, drže gro-imovine kroz kupnju državnih obveznica, kod drugih zemalja imovinu (to jest državne obveznice) uglavnom drže banke, zapravo posve je drugačija metodologija

  2. Veky (@veky) napisao:

    > Zna li netko objasniti taj fenomen?

    Hmm… Ameri redefiniraju BDP tako da uključi i imovinu banaka? 😀

  3. zsikic napisao:

    Davor Huić:

    Sika, imovina banaka, ili total assets je sva imovina kojom banke upravljaju, dakle depoziti gradjaa i firmi na jednoj strani, te plasmani prema.van – krediti i ulaganja u obveznicei sl.na drugoj strani – pasiva i aktiva. Tamo gdje je stednja veca,.veci je udjel u BDP-u, to je mjera bogatstva neke zemlje (s tim da su tu ne misli doslovno udjel u smislu doprinosa BDP-u, nego ss BDP koriati kao velicina s kojom se imovina banaka to jest stednja gradjana i firmi usporedjuje)

    Hope it.helps….

  4. Mladen Grbic napisao:

    Šika,
    Pored ćešće korištenog omjera ‘privatni krediti / BDP’ tako se i omjer ‘bankarska aktiva/ BDP’ (bank assets / GDP’ koristi kao mjera financijske ‘razvijenosti’ ( financial depth ) pojedine zemlje.
    Svjetska banka (Key terms) : „Financial depth captures the financial sector relative to the economy. It is the size of banks, other financial institutions, and financial markets in a country, taken together and compared to a measure of economic output.
    …..
    An alternative to private credit to GDP is total banking assets to GDP, a variable that is also included in the Global Financial Development Database. It is arguably a more comprehensive measure of size, because it includes not only credit to private sector, but also credit to government as well as bank assets other than credit. However, it is available for a smaller number of economies and has been used less extensively in the literature on financial development. In any case, the two variables are rather closely correlated (with a correlation coefficient of about 0.9 over the whole sample).”

    Visoka vrijednost omjera nije nužno pozitivan indikator, Luxemburg je imao vrijednost 1 800% , a Island prije krize 900%.
    Problem nastaje kada velika banka u zemlji sa visokim omjerom postane insolventna. U toj zemlji mala je vjerojatnost da centralna banka može spriječiti bankrot i ublažiti njegove posljedice.

    Fenomen koji navodiš je da zemlje Europske unije i posebno Eurozone imaju više vrijednosti omjera nego druge razvijene zemlje.

    Moguće objašnjenje fenomena navodi Valerija Romei u članku ‘Why Europe’s banks will never be the same again’ , FT Data od 8.8.2016. :
    ‘Up until the 1990s the EU banking sector was comparable in size to other advanced countries. But soon after it “became extraordinarily large” and now “Europe is home to the world’s largest banking system” according to Sam Langfield and Marco Pagano, authors of ‘Is Europe overbanked?’. ‘
    ‘Behind this disproportionate growth were government policies: “Eurozone banks (..) benefited from a greater reduction in funding costs owing to government support than US banks they write.“’

    Autorica članka koristi tekst Sam Langfielda i Marco Pagana ‘Bank bias in Europe: effects on systemic risk and growth’ (Europska centralna banka’)
    https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/scpwps/ecbwp1797.en.pdf

    i tekst grupe autora u koju su uključena i navedena dva autora ‘Is Europe Overbanked’ (European Systemic Risk Board)
    https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/asc/Reports_ASC_4_1406.pdf

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s