Ovo je članak o kojem je bilo govora u komentarima. Nešto je veći od uobičajenog posta pa dajem link za zainteresirane. (Ima cca 10 str. ali je pisan popularno.)
https://sikic.files.wordpress.com/2012/03/neumitnost_trzista.pdf
U članku se analizira Arrow-Debreuov teorem o optimalnosti ravnotežnih stanja u kompetitivnim tržištima (teorem iz 50tih, nobel 70tih).
Osnovna je ideja pokazati da je za smještanje teorema u stvarni svijet (s ciljem boljeg razumijevanja tog stvarnog svijeta) potrebno mnogo interpretacije i imaginacije, te da tu počinju veliki problemi.
Ono što se ćesto ne razumije, jest da matematički teoremi gotovo nikad direktno ne govore o stvarnom svijetu.
Šikin blog 
“Da planeri ne postižu optimum možda je evidentno (pogotovo ako smatramo da neravnotežno
stanje ne može biti optimalno); ali iz von Misesovih obrazloženja ne slijedi da tržište samo
postiže optimum (osim ako smatramo da je svako ravnotežno stanje optimalno, za što nije dao
nikakve argumente)”
Za Misesa tržište nikad ne dostiže ravnotežno stanje, barem ne u stvarnom svijetu. Tržište je ekvilibrirajući *proces*.
“Potrebna je poprilična mašinerija matematičke ekonomije da se ta hipoteza dokaže.”
Naprotiv, matematika praktički uopće nije nužna.
Mislim da različito razumijemo pojam dokaza. Moj, ali i vonMisesov pojam dokaza, isključuje dokaze u realnoj ekonomiji; tu su moguća samo više ili manje vjerojatna predviđanja. (Usput, vonMisesov pojam vjerojatnosti, koji je važan za razumijevanje njegovih stavova, je inkonzistentan i kao takav predmet je još samo povijesnih rasprava, npr. u http://www.fsb.unizg.hr/matematika/download/ZS/seminari/frequencies_omega-additivity_infinitezimals.pdf.)
Profesore,
Pike skoro sigurno govori o Ludwigu von Misesu.
Vi s druge strane u dokumentu o vjerojatnosti spominjete Richarda von Misesa. Richard i Ludwig su bili braća, dvije različite osobe! Richard je poznati matematičar. Ludwig je poznati teoretičar ljudskog djelovanja (ekonomije) koji em nije baš bio u dobrim odnosima sa (profesionalno uspješnijim) bratom, em je smatrao da matematika nema gotovo nikakvu korisnu primjenu u ekonomiji. Nije podnosio matematičko modeliranje ekvilibrijuma niti ekonometriju. Može li detaljnije objašnjenje ili citat gdje je Ludwig bio inkonzistentan u svom shvaćanju vjerojatnosti?
S druge strane, ako cijelo vrijeme citirate Richarda kao branitelja tržišta, predlažem da pogledate radove Ludwiga, on je tu ipak ime.
apsolutno točno, moj lapsus, prebrza reakcija 🙂
vjerojatnost se odnosi na richarda (lapsus), ali tekst u članku na ludwiga,
točnije na Die Gemeinwirtschaft iz 1932 (str. cca90-cca130) vidi:
Click to access Mises_Gemeinwirtschaft.pdf
ne znam toliko njemački pa sam koristio jedan prikaz kojeg se sad ne mogu sjetiti
“Mislim da različito razumijemo pojam dokaza. Moj, ali i vonMisesov pojam dokaza, isključuje dokaze u realnoj ekonomiji; tu su moguća samo više ili manje vjerojatna predviđanja.”
No dispute there…
I da samo dodam, ako je potrebna bilo kakva literatura u vezi Misesa, a i puno vise, na mises.org ima sve džabe i na engleskom.
odem katkad na mises.org ali nisam našao engleski Die Gemeinwirtschaft ,
imaju li prijevod?
Itekako! Na engleskom se zove “Socialism: An Economic and Sociological Analysis”: http://en.wikipedia.org/wiki/Socialism_(book)
Na dnu wiki članka su linkovi za download engleskog izdanja sa mises.org
Ovdje je jedan rad o Ludwigovom, Richardovom i Keynesovom shvaćanju vjerojatnosti: http://mpra.ub.uni-muenchen.de/7429/1/MPRA_paper_7429.pdf koji vam može biti zanimljiv s obzirom da ste matematičar.
Po mom mišljenju, a moguće je naravno da sam u krivu, (Ludwig) von Misesovo shvaćanje vjerojatnosti nije ključno niti za jedan od njegovih doprinosa ekonomskoj teoriji. Nije on računao neke modele, pa da je sad bitno koju je distribuiciju pretpostavio, ili tako nešto. Njegovo apriori zaključivanje jednostavno nema veze sa vjerojatnošću, nepotrebna je.
Fkors, sve je tamo…
http://mises.org/Literature/Author/280/Ludwig-von-Mises
“Economic Calculation in the Socialist Commonwealth” je originalni članak prema kojemu je nastala knjiga “Socialism: An Economic and Sociological Analysis”
U vezi Socialist Calculation Debate korisna su i ova predavanja, jedno je više iz Misesovog, druga iz Hayekovog kuta
http://www.fee.org/media/video/socialist_calculation_debate/
I ovo bi predavanje moglo biti korisno da razjasni neke metodološke razlike
Austrian vs. Neoclassical Analytics
hvala na informacijama obojici 🙂
Profesore Šikiću,
pročitao sam vaš članak o Kenneth-Arrow teoremi i problemima sa kojima se ona susreće. Neke vaše stavove sam usvojio i upotrebio u pisanju mog teksta Kapitalizam i karteli na Novom plamenu.https://www.noviplamen.net/glavna/kapitalizam-i-karteli/
Svaki vaš kritički komentar je dobrodošao.
Vi ste ovde govorili o Paretovom optimumu, ja bih samo dodao, da kapitalizam sa slobodnim tržištem ne postiže ni “tehnološki” optimum koji se dobija matematičkim linearnim programiranjem sa datim koeficijentima produtkivnosti proizovdnih snaga, trenutno dostupnom radnom snagom i resursima. Zapravo, kapitalizam zbog nesinhronizovane proizvodnje stotina hiljada, a u velikim ekonomijama, miliona rascepkanih preduzeća, nikada ne funkcioniše optimalno. Tržišne cene koje stalno flukuiraju zbog jurnjave kapitala za što većom profitnom stopom, iz jedne poslovne grane u drugu, ne mogu da prenesu informaciju na koji način treba rasporediti mašine, opremu i ljudstvo kako bi se postigla optimalno zadovoljenje društvenih potreba.
I još nešto, kapitalizam je kao ekonomski sistem, zbog periodičnog tendencijskog pada profitne stope, prošao u poslednjih 150 godina kroz 30 recesija i 3 velike depresije. Sve skupa one su trajale 578 meseci ili 48 godina. Dakle, za vek i po, trećinu vremena čovečanstvo je provelo u ekonomskim krizama kapitalizma kada veliki broj ljudi ostaje bez posla, a kapaciteti nisu iskorišćeni. Svi ti besmisleni prekidi proizovdnje, iracionalno osiromašenje društva, pa i ratovi i političke krize koje su zbog toga izbijale nikako ne idu u prilog alokacijske efikasnosti slobodnog tržišta, sve i kada bi Kenneth-Arrow teorama bila ispravna.
Profeosre Šikiću, čitao sam i druge vaše članke. Svaki je prezanimljivi veoma jasno napisan. Pogotovu mi se dopalo kako ste objasnili Gedelove teoreme. Želeo bih sa vama da budem u kontaktu putem e-maila, pa bih vas zamolio kako bih mogao sa vama da komuniciram?